Video
Ministar obrazovanja, nauke i mladih Slovenije Borut Rončević predstavio je plan povratka na preoblikovani, osmogodišnji sistem osnovnog obrazovanja, koji bi trebao zaživjeti od školske 2028/2029. godine.
Ocjenjujući trenutno stanje u školstvu kao “veoma loše, uz katastrofalan trend”, Rončević je najavio da će nova reforma donijeti strožije kriterije ocjenjivanja i rasterećenje nastavnih planova. Fokus će biti prebačen na suštinsko razumijevanje gradiva umjesto pukog bubanja, uz jačanje radne etike i pojačanu sistemsku brigu za nadarene učenike.
Okidač za ove radikalne rezove bio je izvještaj PISA 2025, koji je pokazao da su postignuća slovenskih petnaestogodišnjaka na najnižem nivou otkako se ovo testiranje provodi.
Dok su u oblasti prirodnih nauka učenici ostali u granicama prosjeka OECD-a, matematička i čitalačka pismenost pale su znatno ispod tog prosjeka. Situacija je posebno zabrinjavajuća kada se uporedi s podacima od prije samo tri godine, kada su slovenski đaci bili iznad prosjeka u matematici i prirodnim naukama.
Detaljne analize pokazuju da je osnovni nivo matematičke pismenosti doseglo 65 posto učenika. Još veći pad zabilježen je u razumijevanju pročitanog – osnovni nivo čitalačke pismenosti ostvarilo je 64 posto učenika (naspram prosjeka OECD-a od 69 posto), dok je najviše nivoe čitanja i razumijevanja pokazalo svega tri posto školaraca. Svijetla tačka ostaju prirodne nauke, gdje je 76 posto učenika na osnovnom nivou.
Kao glavni krivci za ovakav sunovrat navode se ometanje nastave, drastičan pad koncentracije i prekomjerna upotreba tehnologije.
Istraživanje je donijelo frapantne podatke: čak 48 posto slovenskih učenika koristi alate umjetne inteligencije za izradu školskih zadataka. Pored toga, 40 posto đaka priznaje da njihovi vršnjaci uopće ne slušaju nastavnike tokom časa, dok 22 posto naglašava da ih pametni telefoni i drugi digitalni uređaji redovno ometaju u praćenju nastave.
Pored problema s disciplinom i tehnologijom, slovensko školstvo se bori i sa ozbiljnim nedostatkom kadra. Samo 17,5 posto učenika pohađa škole u kojima direktori ne prijavljuju manjak nastavnika kao prepreku u radu, što je daleko ispod prosjeka OECD-a (28,8 posto).
Preporučeno
Na ove porazne statistike oštro je reagovao i Sindikat odgoja, obrazovanja, nauke i kulture Slovenije. Oni su upozorili vladu da ovakvi rezultati nisu slučajnost, već direktna posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja i izostanka sistemskih ulaganja u prosvjetne radnike.
