Video
Prosječna stopa pušenja u EU iznosi 23 odsto, pa je veliki uspjeh to što je Švedska smanjila stopu pušenja sa 15 na 5 odsto u periodu između 2008. i 2023. Štaviše, stopa pušenja je smanjena na 3 odsto među osobama 16 i 29 godina starosti. Ali čak i među Šveđanima koji puše, broj cigareta znatno je manji od evropskog prosjeka – dnevna potrošnja cigareta u Švedskoj je u prosjeku 9,1 u poređenju s 14,2 u ostalim zemljama EU.
Najznačajniji rezultat ovog upečatljivog smanjenja broja pušača je to da je pojava kancera u Švedskoj 41 odsto niža nego u ostalim evropskim zemljama, što znači 38 odsto manje umrlih od ove bolesti. SZO je već 2020. potvrdila da je stopa smrtnosti Šveđana od svih vrsta kancera 96 na 100.000 stanovnika, najniža u Evropskoj uniji.
Iako je EU postavila rok za smanjenje broja pušača na 5% do 2040, Švedska je uspjela dostići ovaj cilj 16 godina ranije. Šta je tajna njihovog uspjeha? Strategija smanjenja štetnosti koja se ogleda u strožim mjerama prema konvencionalnim cigaretama i informisanju punoljetnih pušača o bezdimnim alternativama poput duvana za oralnu upotrebu, e-cigareta, nikotinskih vrećica i uređaja koji koriste tehnologije zagrijavanja duvana, koje nisu bez rizika jer oslobađaju nikotin koji izaziva zavisnost, ali jesu bolja opcija od nastavka pušenja.
Prekretnica – koja stiže na ekrane
Dokumentarni film ‘Kako je Švedska prestala da puši’, govori o tranziciji ove skandinavske zemlje prema kraju tradicionalnog pušenja i duvanskog dima. „Film je snimljen prošle godine, iz želje da Šveđani ispričaju svoju priču ostatku svijeta“, objašnjava Federico Fernandez, izvršni direktor Somos Innovacion i producent filma.
„U Švedskoj smo pronašli dio koji je nedostajao da riješimo zagonetku efikasne borbe protiv pušenja“, ističe Fernandez. Dodaje da je zemlja „vrlo svjesno usvojila mjere SZO i EU inicijative protiv pušenja, ali ono što švedski primjer čini najatraktivnijim je uloga koju igra inovacija, jer Švedska nije napustila nikotin, već cigarete koje sagorijevaju duvan.“
U tom smislu, alternativni proizvodi su „omogućili stanovništvu da nastavi da konzumira nikotin bez efekata sagorijevanja, jer je problem što ljudi puše zbog nikotina, ali umiru od katrana“.
Fernandez priznaje da „nema sumnje da nikotin stvara zavisnost“, ali za njega je mnogo sličniji kofeinu ili teinu nego drogi. „Razmišljanje o društvu bez nikotina moglo bi da bude hvale vrijedan cilj, ali nije nužan“, kaže on. Daje primjer društva bez kofeina, o čemu „niko ne razmišlja, iako ima i onih koji su zavisni od kofeina.“
Po njegovom mišljenju, razlog što „gotovo niko u Švedskoj danas ne puši je ključna kombinacija četiri bezdimna nikotinska proizvoda kod kojih ne dolazi do sagorijevanja, a koji su između 95% i 98% manje štetni od cigareta i rješavaju problem konzumiranja nikotina bez uništavanja pluća i srca.
Preporučeno
„Zahvaljujući alternativnim proizvodima, švedsko društvo je zdravije nego ranije dok su ljudi pušili. Iako bi najidealnije bilo zauvijek ostaviti duvan i nikotin, za one koji ne mogu ili ne žele postoji mogućnost orijentacije ka manje štetnim alternativama“, zaključuje Fernandez.
