Zemlje poput SAD, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Francuske počele su da razgovaraju sa Ukrajinom o tome kako da obezbijede da potencijalni posleratni mirovni sporazum između Kijeva i Moskve poštuju obije strane, kako Rusija ne bi iskoristila takvo primirje da se pregrupiše i napadne svoje susjede ponovo u budućnosti, piše portal Politiko.
Šolc je u Bundestagu naglasio da je jasno da takve bezbjednosne garancije za Ukrajinu „neće odgovarati članu 5 Ugovora o NATO“.
Kancelar je aludirao na klauzulu o međusobnoj odbrani vojnog saveza, koja predviđa da se napad na jednu zemlju NATO mora tretirati kao napad na sve članice.
U praksi, klauzula člana 5 je glavna zaštitna garancija, posebno za ranjivije zemlje poput baltičkih republika, jer to znači, na primjer, da bi SAD intervenisale svom svojom vojnom moći ako bi Rusija napala.
Za Ukrajinu, međutim, koja je u petom mjesecu borbe protiv ruske invazije, Šolcove primjedbe moraju zvučati posebno obeshrabrujuće, jer je Njemačka, zajedno sa Francuskom, uskratila toj istočnoevropskoj zemlji jasan put ka članstvu u NATO 2008. godine, podsjeća Politiko.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u martu tvrdio da Rusija ne bi napala njegovu zemlju da je bila članica NATO. Šolcove primjedbe sugerišu da Ukrajina ni u budućnosti neće moći da računa na direktnu vojnu podršku NATO.
Zemlje NATO su indirektno podržale Kijev u ratu sa Rusijom slanjem tenkova, artiljerije i drugih vrsta naoružanja, ali su oprezno pazile da se ne upliću direktno u rat.
Kancelar je predočio da bezbjednosne garancije za Ukrajinu „moraju biti prilagođene specifičnoj situaciji u zemlji, ali nije iznosio više detalja, jer tvrdi da je to proces koji je daleko od kraja i ne može se konkretizovati.
Preporučeno
Šolc je sugerisao da Zapad treba da iskoristi svoje „veoma efikasne sankcije protiv Rusije“, koje bi mogle biti ukinute ili ublažene ako Rusija pristane na razuman mirovni sporazum sa Ukrajinom, odnosno da ih ponovo uvede ako dođe do kršenja mirovnog sporazuma.
Video