ŠOŠKIĆ: Ako studenti predlože da budem mandatar, ozbiljno ću razmotriti

Gostujući u emisiji „OKO“ na RTS-u, bivši guverner Narodne banke Srbije, profesor Ekonomskog fakulteta i predstavnik Studentske liste Dejan Šoškić ocijenio je da je propast Alta banke mogla biti spriječena da je Narodna banka Srbije blagovremeno reagovala. Istakao je da će troškove tog propusta posredno snositi građani.

Naglasio je da je Poštanska štedionica stabilna i da nema razloga za zabrinutost zbog kursa dinara. Kada je riječ o NIS-u, smatra da rješenje treba tražiti u pravu preče kupovine i pregovorima s ruskim vlasnicima, a ne u nacionalizaciji.

Na pitanje da li iz studija RTS-a izlazi kao kandidat za mandatara, Šoškić je odgovorio da je zadovoljan svojom ulogom u Studentskoj listi i time što postaje narodni poslanik.

„Ja iz ovog studija izlazim prije svega kao profesor univerziteta, a takođe i kao zadovoljni član Studentske liste koja ima 250 ravnopravnih kandidata za poslanike, a odnedavno i kao neko ko će, nadam se, već sljedeće sedmice ići u parlament kao poslanik. Ja sam tim statusom apsolutno zadovoljan“, rekao je Šoškić.

Upitan da li za sebe vidi mjesto u izvršnoj vlasti, nije isključio tu mogućnost, ali je naglasio da o tome trenutno nema konkretnih razgovora.

„To ćemo vidjeti. Ako studenti budu izašli s nekim prijedlogom, ja ću ga ozbiljno razmatrati, ali do tada nema razloga da o tome diskutujem“, zaključio je Šoškić.

Propast Alta banke mogla je biti spriječena

Šoškić smatra da je propast Alta banke mogla biti spriječena da su nadležne institucije blagovremeno reagovale. Prema njegovoj ocjeni, građani će posredno snositi posljedice onoga što vidi kao propuste u kontroli poslovanja banke.

„Svi mi, kao građani, platićemo ceh te korupcije koja se dešavala u Alta banci, te zloupotrebe javnih fondova, gdje je ta banka prvo dobila dozvolu, a da nije smjela da je dobije, odnosno ta grupacija je dobila dozvolu da preuzme jednu postojeću poslovnu banku“, rekao je Šoškić.

Kako je objasnio, Zakon o bankama predviđa kriterijume koje moraju ispuniti potencijalni vlasnici banaka, prije svega kada je riječ o kredibilitetu, stručnosti i kapitalnoj sposobnosti.

„Nije normalno u bankarskom sistemu da mjenjačnice kupuju banke, dakle da finansijske institucije nižeg ranga kupuju finansijske institucije višeg ranga. Posebno je važno da se vodi računa o tome da u bankarski sektor mogu ući samo oni pojedinci i institucije koji mogu da dokažu kredibilitet, znanje i kapitalnu sposobnost“, naveo je Šoškić.

Prema njegovoj ocjeni, već na početku je bilo jasno da grupacija koja je preuzela banku nije ispunjavala potrebne kriterijume.

„Očigledno je bilo na samom početku da ta grupacija ne ispunjava kriterijume za ulazak u bankarski sistem. Međutim, njima je dozvola za kupovinu kontrolnog paketa data“, istakao je Šoškić.

NBS je mogla da uvede pojačanu kontrolu

Šoškić smatra da je Narodna banka Srbije imala zakonske mehanizme da spriječi nastanak problema u Alta banci, ali da oni nijesu adekvatno primijenjeni. Kako je objasnio, centralna banka mogla je da uvede stalnu kontrolu poslovanja, obezbijedi prisustvo svojih predstavnika na sjednicama upravnog i izvršnog odbora, kao i da insistira na nezavisnijem radu interne revizije i službe za upravljanje rizicima.

Kao posebno zabrinjavajući podatak izdvojio je to što je, prema njegovim riječima, Alta banka u poslovnim knjigama prikazivala više od 20 odsto imovine u gotovini.

„To je bila apsolutno nedopustiva informacija za ignorisanje. Moralo se momentalno reagovati, prvo prekontrolisati da li je novac zaista tu, a onda i postaviti pitanje kompetentnosti upravljanja bankom, jer banka po pravilu ne smije da drži toliku količinu gotovog novca, jer to ukazuje na nekakvo abnormalno ponašanje“, naglasio je Šoškić.

Objasnio je da je NBS mogla da naloži da se gotovina položi na račun koji poslovna banka ima kod centralne banke, čime bi bilo omogućeno da se provjeri i kontroliše stvarno stanje sredstava.

„To su sve vrlo ozbiljni propusti u funkcionisanju Narodne banke Srbije. Prvi koji bi trebalo da budu predmet istrage su svakako direktor Sektora kontrole banaka, a onda i najviše rukovodstvo u centralnoj banci, od čijih odluka zavisi da li će se postupati u ovakvim slučajevima ili ne“, rekao je Šoškić.

Izmjene zakona povećale ovlašćenja guvernera

Govoreći o izmjenama Zakona o Narodnoj banci Srbije, posebno onima iz 2018. godine kojima je ukinuta Uprava za nadzor nad finansijskim institucijama, Šoškić je ocijenio da su one vjerovatno doprinijele stvaranju uslova za probleme u nadzoru bankarskog sektora.

Smatra da je izmjenama zakona povećana mogućnost da odluke rukovodstva centralne banke utiču na to da li će određeni problemi biti blagovremeno otkriveni i spriječeni.

„Ako bi Narodna banka poslovala kao nezavisna institucija, da nema visoke političke ličnosti na čelu, jer je to standard dobre prakse u svijetu, da Narodna banka funkcioniše nezavisno ne samo finansijski i operativno nego i u odnosu na politički proces i političke partije u državi, onda ova zakonska rješenja ne bi nužno morala da prave probleme“, objasnio je Šoškić.

„Sa ovim zakonskim izmjenama mnogo veća autonomija data je političkoj ličnosti koja se nalazi na čelu, koja je mogla da svojim izborom postupanja ili nepostupanja omogući ovakav problem u našem bankarskom sistemu, koji sada košta poreske obveznike na različite načine“, ocijenio je Šoškić.

Građani će posredno snositi troškove propasti Alta banke

Govoreći o isplati osiguranih depozita klijentima Alta banke, Šoškić je objasnio da se sredstva Agencije za osiguranje depozita obezbjeđuju iz premija koje plaćaju poslovne banke. Prema njegovim riječima, iako banke neposredno finansiraju sistem osiguranja depozita, troškovi se posredno prenose i na građane kroz cijene bankarskih usluga.

„Banke plaćaju premiju osiguranja za osiguranje depozita i banke će, naravno, plaćati to i dalje, ali će izvor za to biti ono što mi kao građani plaćamo bankama“, rekao je Šoškić.

Naglasio je da će kamate, provizije i drugi troškovi bankarskih usluga biti izvor iz kojeg se nadoknađuju sredstva upotrijebljena za isplatu osiguranih depozita.

Koja je razlika između Alta banke i Agrobanke

Na pitanje o sličnostima između propasti Alta banke i slučaja Agrobanke, koji se dogodio u vrijeme kada je bio guverner NBS-a, Šoškić je ocijenio da je riječ o neuporedivim situacijama.

Podsjetio je da je Agrobanka poslovala decenijama prije njegovog dolaska na čelo centralne banke i da je, devet mjeseci nakon preuzimanja funkcije guvernera, lično donio odluku da se u toj banci sprovede neposredna kontrola.

„Finansijski izvještaji i revizorski izvještaji nijesu odražavali realno stanje u toj banci, ali na prvu naznaku da nešto nije u redu ja sam kao guverner donio lično odluku da se ide u provjeru te banke, iako ona nije bila predviđena planom za superviziju još nekoliko godina“, rekao je Šoškić.

Prema njegovoj ocjeni, ta kontrola spriječila je dalje nagomilavanje gubitaka.

„Moglo je da prođe vrijeme i da se dodatno akumuliraju gubici. Mi smo na vrijeme zaustavili pravljenje dodatnih gubitaka“, naveo je Šoškić.

Za razliku od Agrobanke, smatra da su u slučaju Alta banke problemi nastali tokom aktuelnog mandata rukovodstva centralne banke, počev od odobravanja ulaska novog vlasnika u bankarski sektor, pa do, kako tvrdi, nedovoljnog nadzora nad poslovanjem.

Poštanska štedionica je likvidna, nema razloga za paniku

Govoreći o Banci Poštanska štedionica, Šoškić je naglasio da se njeno poslovanje ne može porediti sa situacijom u Alta banci. Objasnio je da je osnovna razlika u vlasničkoj strukturi, jer je država vlasnik Poštanske štedionice i raspolaže mehanizmima kojima može da obezbijedi dodatni kapital i likvidnost, ukoliko to bude potrebno.

„Prva stvar koju treba da imamo u vidu jeste da su Alta banka i Poštanska štedionica apsolutno različite. Jedno je mala banka privatnog vlasnika, a ovdje je država vlasnik. Država može da dokapitalizuje banku, može da doda likvidnost ako je potrebno“, objasnio je Šoškić.

Istakao je da trenutno nema potrebe za takvim mjerama, jer je Poštanska štedionica likvidna.

„Do toga neće doći. Situacija je stabilna. Nema potrebe za time, ali treba građanstvo da zna da i to može da se realizuje. Banka je likvidna, dakle Poštanska štedionica je likvidna. Aktivirani su instrumenti podrške likvidnosti. Nema razloga za bilo kakvu vrstu panike“, poručio je Šoškić.

Naveo je i da činjenica da je država vlasnik banke predstavlja dodatni faktor sigurnosti.

„Država je vlasnik, pa samim tim na neki način i garant te institucije“, rekao je Šoškić.

Neodgovorno je podgrijavati paniku, Vlada je morala da kaže istinu o Poštanskoj štedionici

Šoškić je ocijenio da je Vlada Srbije u tehničkom mandatu, na prijedlog Ministarstva finansija, trebalo da se obrati javnosti i objasni da nema razloga za zabrinutost u pogledu poslovanja Poštanske štedionice.

Prema njegovom mišljenju, takvo obraćanje doprinijelo bi smirivanju građana i sprečavanju širenja neosnovanih informacija o stabilnosti bankarskog sistema.

„Normalno je bilo da u situaciji kada postoji neka uznemirenost izađu s onim što je istina pred javnost, a to je da kažu: ‘Mi smo vlasnici. Nema razloga da se širi panika. Nema razloga da se pričaju neistinite priče’“, rekao je Šoškić.

Kritikovao je i predstavnike vlasti i pojedine medije, za koje tvrdi da doprinose uznemiravanju javnosti širenjem neosnovanih informacija.

„Interes zemlje nije podgrijavati bezrazložne panike. Interes zemlje je da se kaže istina. Istina mora da se kaže, a ne da se šire priče o tome kako će dinar da izgubi vrijednost i da ljudi neće dobiti penzije. To su sve neistine, kao što je neistina da će Poštanska štedionica da propadne“, naglasio je Šoškić.

Smatra da je Ministarstvo finansija trebalo da predloži Vladi da građanima uputi jasnu poruku o vlasništvu države nad bankom i mehanizmima koji stoje na raspolaganju za očuvanje njene stabilnosti.

„Država Srbija je vlasnik Poštanske štedionice, da ima nesrazmjerno velike kapacitete i instrumente da obezbijedi stabilnost ako bi došlo do neke destabilizacije, a ne da ljudi čekaju u redovima i da imaju paniku da li da podižu novac“, naglasio je Šoškić.

Kurs će biti fiksan, tu nema nikakve diskusije

Šoškić je ocijenio da održavanje stabilnog kursa ne predstavlja poseban izazov za monetarne vlasti, već da je prije svega riječ o odluci o režimu deviznog kursa.

„Nikad nije bilo teško održati fiksni kurs. Održati fiksni kurs je uvijek bilo lako. Samo što se u našoj javnosti promovisala neka potpuno netačna teza kako je održavanje fiksnog kursa naročita sposobnost. Ne, to je pitanje odluke“, rekao je Šoškić.

Smatra da nema razloga da se kurs dinara mijenja i da bi eventualna destabilizacija ukazivala na neodgovarajuće postupanje nadležnih institucija.

„Fiksirati kurs je vrlo jednostavno i sada, ako dođe do bilo kakve destabilizacije kursa, to je samo dokaz da neko to namjerno želi da uradi“, ocijenio je Šoškić.

Naglasio je da Studentska lista ne planira promjenu postojećeg režima deviznog kursa.

„Studentska lista je vrlo jasna – kurs će biti fiksan i oko toga nema u ovom trenutku nikakve diskusije. Dakle, biće fiksan“, poručio je Šoškić.

Prema njegovim riječima, Srbija raspolaže dovoljnim deviznim rezervama i instrumentima monetarne politike za očuvanje stabilnosti kursa.

„Deviznih rezervi ima. Postoje instrumenti monetarne politike kojima se može obezbijediti i podržati fiksni kurs. Mi nijesmo nestabilna zemlja. Prema tome, devizni režim će ostati nepromijenjen. Fiksni kurs je lako održavati, samo je pitanje opredjeljenja“, istakao je Šoškić.

Politika sankcija Rusiji nije ostvarila svoj cilj

Govoreći o sankcijama Rusiji, Šoškić je ponovio svoj raniji stav da takva politika nije donijela očekivane ekonomske rezultate.

„Ja sam se u par navrata osvrnuo na te sankcije Ruskoj Federaciji, za koje sam još davnih dana, prije jedno četiri godine, javno rekao da one neće dati rezultata, kao što nijesu ni dale rezultate“, rekao je Šoškić.

Pozivajući se na podatke o privrednom rastu, Šoškić je naveo da je od 2022. godine kumulativni rast ruske privrede iznosio oko 8,7 odsto, a Evropske unije približno 6,6 odsto.

„Dakle, preko dva odsto je ruska privreda rasla brže“, naveo je Šoškić, ocjenjujući da su sankcije nanijele štetu i evropskoj ekonomiji.

O NIS-u je trebalo pregovarati još 2022. godine

Kada je riječ o američkim sankcijama Naftnoj industriji Srbije, Šoškić je ocijenio da je neophodno pronaći rješenje u dogovoru sa američkom administracijom, kako se ne bi ugrozilo poslovanje kompanije.

Objasnio je da Sjedinjene Američke Države koriste svoj uticaj na međunarodne platne tokove i finansijske institucije, što utiče i na kompanije koje posluju u Srbiji.

„To zahtijeva, pored ostalog, da se dogovori s američkom administracijom neki modalitet koji neće ugroziti poslovanje“, rekao je Šoškić.

Prema njegovim riječima, cilj američkih sankcija je da se obezbijedi povlačenje ruskog vlasništva iz NIS-a, zbog čega su više puta odobravani privremeni rokovi za pronalaženje rješenja. Šoškić smatra da je Srbija znatno ranije trebalo da započne razgovore sa ruskim partnerima o budućnosti NIS-a.

„Mi smo 2022. godine mogli jasno da vidimo da Zapad uvodi sankcije ruskim preduzećima na cijeloj teritoriji Evrope i mislim da je bilo osnova da mi takođe sa ruskim partnerima razgovaramo na tu temu, jer je NIS značajan privredni subjekt u Srbiji i ne treba da zbog međunarodne geopolitike ugrožavamo našu privredu“, naglasio je Šoškić.

Pravo preče kupovine i direktni pregovori – nacionalizacija nije dobro rješenje

Šoškić je naveo da Srbija ima tri mogućnosti kada je riječ o rješavanju pitanja ruskog vlasništva u NIS-u – korišćenje prava preče kupovine, direktne pregovore sa ruskim vlasnikom o djelimičnom ili potpunom preuzimanju većinskog paketa akcija i nacionalizaciju.

„Ja lično mislim da pravo preče kupovine ima puno smisla, kao i direktni pregovori sa ruskom stranom, jer mislim da postoje vrlo jaki argumenti za bitno promijenjene okolnosti poslovanja NIS-a u odnosu na one u kojima su se ruski partneri javili kao kupci i kasnije dominantni vlasnici“, rekao je Šoškić.

Ocijenio je da promijenjene geopolitičke i poslovne okolnosti predstavljaju osnov za otvaranje razgovora o vlasničkoj strukturi NIS-a.

Na pitanje da li bi nacionalizacija mogla da ugrozi snabdijevanje Srbije ruskim gasom, Šoškić je naglasio da se ne zalaže za takav pristup.

„Nacionalizacija je nešto što ja ne zagovaram. Ja sam to javno i rekao, mislim da to nije dobra stvar. To ne samo da je loša poruka prema ruskom partneru, to je generalno loša poruka prema stranim investitorima“, istakao je Šoškić.

Objasnio je da Srbija ne bi trebalo da stvara sliku zemlje koja pribjegava drastičnim mjerama prije nego što iscrpi mogućnosti za dogovor.

„Mi ne treba da kreiramo imidž zemlje koja može tako da donese neke drastične odluke, a da nije prethodno pokušala druge mjere koje imaju više smisla i više vode računa o tome da se proces tako odvija da druga strana ne bude nezadovoljna“, rekao je Šoškić.

Kritikovao je i dosadašnji pristup državnih organa rješavanju pitanja NIS-a, ocjenjujući da Srbija nije bila dovoljno aktivna u traženju rješenja.

„Mi smo, čini mi se, barem od to malo informacija koje dolaze u javnost od tih državnih zvaničnika, uglavnom mogli da zaključimo da smo tu apsolutno negdje sa strane, da čekamo da se nešto desi, da nijesmo proaktivni, da nijesmo otvorili to pitanje“, naveo je Šoškić.

Podsjetio je da NIS posluje u Srbiji, da je država bila prodavac kompanije ruskom partneru i da je i dalje njen značajan suvlasnik, ali i da su se bitno izmijenile okolnosti u kojima funkcioniše taj strani partner.

„To je sve bilo, po mom mišljenju, potpuno dovoljno da se sa ruskim partnerom odavno, prije četiri i više godina, započnu pregovori o tome da se nađe neko rješenje koje neće biti loše za tog stranog partnera, ali neće biti loše ni za nas, odnosno da se mi kao zemlja izvučemo iz tog rizika i tog globalnog nadgornjavanja koje može da nam se, kao što se već dešava, obije o glavu“, ocijenio je Šoškić.

Srbija mora da obezbijedi izbor u snabdijevanju energentima

Govoreći o pregovorima o novom gasnom aranžmanu sa Rusijom i ograničenjima koja predviđaju propisi Evropske unije, Šoškić je ocijenio da Srbija treba da traži rješenje koje najviše odgovara njenim ekonomskim interesima.

Naveo je da evropske zemlje i dalje uvoze određene količine ruskih energenata, uključujući tečni prirodni gas, kao i da se trgovina ruskim energentima nastavlja i sa drugim djelovima svijeta.

Prema njegovim riječima, Srbija mora da razvija alternativne pravce snabdijevanja kako ne bi zavisila od jednog dobavljača.

„Srbija prosto mora da vodi računa o svojim interesima prije svega i to nastojanje da dođemo u poziciju da imamo izbora i da nas niko ne može ucjenjivati, mislim da je ispravno polazište – da otvorimo alternative i mogućnosti, a da na kraju kupujemo od onoga od koga nam je to najpovoljnije“, rekao je Šoškić.

Naglasio je da je cijena energenata jedan od ključnih faktora konkurentnosti domaće privrede.

„Cijena energije utiče na cijenu koštanja svega onoga što se proizvede u Srbiji i tijesno je povezana sa ambicijom da postanemo konkurentnija privreda. Jedan aspekt je rast produktivnosti, a drugi aspekt mora da bude da inputi kao što je energija budu relativno povoljni da bi naša privreda mogla da postigne bolje rezultate na međunarodnom tržištu“, zaključio je Šoškić.

Šoškić: Moji stavovi o korupciji pogrešno su predstavljeni na RTS-u

Dejan Šoškić istakao je da su njegovi stavovi iz teksta o ekonomskim posljedicama korupcije, objavljenog 2012. godine, pogrešno predstavljeni u jednoj od ranijih emisija „OKO“. Naglasio je da je njegov tekst pogrešno interpretiran u emisiji od 20. oktobra, kada se novinar RTS-a Gorislav Papić osvrnuo na njegove stavove o domaćim privrednicima.

„On je tu insinuirao da sam ja napisao kako domaći privrednici nijesu u stanju da naprave izvozni proizvod, a u tekstu stoji: ‘Domaći privrednici stasali na korupciji to nijesu u stanju da urade’. Nijesu bili u stanju to tada, nijesu u stanju ni danas. Dakle, velika je razlika ako neko kaže da je moj stav da domaći privrednici nešto ne mogu, a druga stvar je ukoliko kaže da domaći privrednici stasali na korupciji nešto ne mogu“, naglasio je Šoškić.

Ocijenio je da je takvim predstavljanjem njegovih stavova javnost dovedena u zabludu.

„Gorislav Papić je rekao nešto što ja nijesam napisao u tekstu, pozvao se na moj tekst, rekao da sam ja nešto napisao u tom tekstu što nijesam napisao. Dakle, to je po meni neprofesionalno novinarstvo“, rekao je Šoškić.

Osvrćući se na emisiju „Četvrtkom u devet“, emitovanu 6. februara 2025. godine, a koju je vodila Bojana Mlađenović, Šoškić je naveo da je tadašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić iznio dvije tvrdnje o njemu koje smatra neistinitim. Kako je naveo, Vučić ga je u toj emisiji svrstao među ljude koji su „opljačkali ovu zemlju“, a iznio je i tvrdnju da je Šoškić imao privatne firme koje su poslovale sa Narodnom bankom Srbije dok je obavljao javnu funkciju.

„Obje su stvari apsolutno neistinite. O tim navodima ja sam imao sudski spor u zvaničnim sudovima Srbije“, rekao je Šoškić, dodajući da ima i sudsku presudu.

Šoškić tvrdi da mu, nakon emitovanja spornih navoda, nije omogućeno da u istoj emisiji objavi demanti, iako je takav zahtjev uputio rukovodstvu RTS-a.

„Napisao sam nakon toga gospodinu Bujoševiću i Stefanoviću zahtjev za demanti u toj emisiji. Nijesam dobio niti demanti u toj emisiji, niti su mi dozvolili da napišem tekst koji bi se pročitao u toj emisiji, niti su me udostojili svog odgovora, već je samo na sajtu RTS-a citiran moj demanti koji sam dao agenciji Fonet, i to samo u jednom dijelu“, naveo je Šoškić.

„To je ilustracija nečega što sam ja lično doživio kao apsolutni neprofesionalizam na javnom servisu koji plaćamo svi, kao što znamo, kroz TV pretplatu svakog mjeseca“, rekao je Šoškić.

Šoškić je iznio i kritike na račun načina na koji su, prema njegovoj ocjeni, u pojedinim emisijama predstavljani studenti i drugi građani.