Video
,,Svakako da će to biti dijalog unutar same naše zajednice. Sva pitanja međunarodnih odnosa moraju da budu ostvarena kroz otvoreni dijalog naših građana. To ne može da kreira jedan čovjek. Mi smo se potrudili i u tome uspjeli da takav sistem vladavine, u kojem jedan čovjek odlučuje gdje ćemo i kuda se kao nacija kretati, više nikada u Srbiji ne zaživi”, kazao je Srdanović, dodajući da će o tome da li će se uvoditi sankcije Rusiji odlučiti građani na referendumu.
Studentska lista je uoči izbora govorila da uvođenje sankcija Rusiji nije pitanje, kao i da se međunarodna pozicija Srbije neće mijenjati jer su njen prioritet unutardržavne reforme koje se prije svega tiču stepena demokratije i vladavine prava, prenosi Danas.
Nakon pobjede na izborima, Studentska lista dobila je čestitke iz Brisela u kojima su ponovljene izjave evropskih zvaničnika koje smo imali prilike da slušamo protekle dvije godine o tome kako Studentski pokret, pa sada i Studentska lista, u samom programu ističu vrijednosti koje se podudaraju sa očekivanjima Unije od zemlje kandidata.
Jedna od zamjerki koju je EU upućivala odlazećem režimu i koja je bila jedna od glavnih kočnica za napredovanje Srbije na putu evrointegracija jeste neusklađivanje sa spoljnom politikom Unije, a prije svega neuvođenje sankcija Rusiji i kontinuirani prijateljski odnosi Beograda i Moskve.
Izjava nosioca Studentske liste da će o uvođenju sankcija Rusiji odlučivati građani na referendumu otvorila je pitanje da li nova vlast već u prvim danima nakon izborne pobjede počinje da redefiniše svoje predizborne stavove. Dok je ta opcija u kampanji označavana kao tema koja uopšte nije u opticaju, najava mogućeg izjašnjavanja građana nagovještava kakav bi spoljnopolitički kurs Beograd mogao da zauzme po zvaničnom preuzimanju vlasti.
Sagovornici Danasa smatraju da bi raspisivanje referenduma o osjetljivim nacionalnim temama, poput sankcija Rusiji, bilo u potpunosti demokratski utemeljen i legitiman način da se provjeri volja građana, ističući, međutim, sumnju da će do tog referenduma u praksi zaista i doći.
Urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović kaže za Danas da, uprkos razumljivom interesovanju, smatra da se ne treba previše hvatati za svaku izjavu svakog člana ili poslanika Studentske liste. Dodaje da Srdanović nije baš „svaki član“, ali napominje da još uvijek nije ni zvanični glasnogovornik Studentske liste, niti državni funkcioner.
Prema njegovim riječima, ovo pominjanje referenduma o sankcijama Rusiji treba shvatiti samo kao jednu od ideja i opcija koje su u opticaju na tu osjetljivu temu.
„Lično, nijesam ubijeđen da će do takvog referenduma doći, iako, u principu, nemam ništa protiv ni da ga bude, makar da bi se pokazalo šta ogromna većina građana Srbije misli o toj temi. No, kao što rekoh, iz različitih razloga, ne vjerujem da će tog referenduma biti, a ni tih sankcija”, zaključuje Vukadinović.
Analitičar Dragomir Anđelković podsjeća da je Studentska lista prije izbora zauzela eksplicitan stav da neće uvoditi sankcije Rusiji, odnosno da će dosljedno braniti Kosovo na Ustavom propisani način. Dodaje da je jasno da takvi stavovi SL izazivaju negativnu reakciju ključnih faktora u EU, koji bi željeli „crnogorski scenario” i u Srbiji.
„Drugim riječima, da se izvrši dekriminalizacija Srbije i njen sistem učini kompatibilnim evropskom, ali da bude nastavljena Vučićeva kvislinška politika”, tvrdi naš sagovornik.
Anđelković ističe da su, čim je postalo jasno da je SL pobijedila na izborima, gotovo sigurno ljudima koji se percipiraju kao njeni predvodnici upućene makar neformalne poruke iz Brisela, Berlina i Pariza. Rezultat toga je relativno brzo, u odnosu na veoma čvrst nacionalni program SL, relativizovanje njenih stavova, kakvo se osjeća, recimo, u izjavama Srdanovića.
On dodaje da to, međutim, za sada nema opasan karakter jer se prije radi o retoričkom manevrisanju i nalaženju neke vrste štita u volji naroda. Anđelković ocjenjuje da je sasvim demokratski utemeljeno da, ukoliko bi zaista brzo bio raspisan referendum, građani Srbije odlučuju o sankcijama Rusiji, ali i francusko-njemačkom planu kojim se od njihove zemlje zahtijeva priznanje Kosova.
Anđelković ističe da je zabrinjavajući stav Srdanovića da će nova vlast sistematski raditi u prilog informisanja građana o tome šta donosi članstvo u EU. Demokratizacija društva, kako dodaje, podrazumijeva pravo svih društveno-političkih aktera da o tome otvoreno iznesu svoj stav, ali i obavezu nove vlasti, ako stvarno želi da se suštinski razlikuje od prethodne, da omogući informisanje građana ne samo o tome šta članstvo u EU donosi već i šta odnosi, uključujući i Kosovo, ako na snazi ostane, poslije 2023., promijenjeno pregovaračko poglavlje 35.
„Pri tome, odnos prema nacionalnim pitanjima nije samo test patriotizma nove vlasti već i njene demokratičnosti i odgovornosti, odnosno pitanje da li stoji iza svojih programskih načela ili su ona imala samo propagandnu dimenziju kao u slučaju odlazećeg SNS režima”, zaključuje sagovornik Danasa.
Preporučeno
