Video
Jerusalim je već 100 godina poprište nasilnih sukoba Jevreja i Arapa i ostaje jedan od najogorčenijih gradova na zemlji. Posljednji sukobi počeli su prije mjesec dana izraelskim potezom da se blokiraju neka palestinska okupljanja početkom muslimanskog svetog mjeseca Ramazana, što je već vrijeme pojačane vjerske osjetljivosti.
Nakon što su ta ograničenja ublažena, napetosti oko plana deložacije desetina Palestinaca iz istočnog jerusalimskog naselja nastavile su da podstiču sukobe.
U ponedjeljak, 10. maja, šok bombe su odjekivale svetim kompleksom na vrhu brda, a stotine Palestinaca povrijeđeno je u sukobima demonstranata koji su bacali kamenice i policije koja je ispalila suzavac i gumene metke. Pripadnici policije takođe su bili među povrijeđenima.
Prijestonica dva naroda
Izrael vidi Jerusalim kao svoju “ujedinjenu, vječnu” prijestonicu. Zauzeo je istočni Jerusalim, koji uključuje Stari grad, u ratu na Bliskom istoku 1967, zajedno sa Zapadnom obalom i Gazom. Palestinci žele te teritorije za svoju buduću državu, a istočni Jerusalim će im biti glavni grad. Međutim, Izrael je anektirao istočni dio grada potezom koji nije međunarodno priznat.
Sudbina istočnog Jerusalima bila je jedno od najproblematičnijih pitanja u mirovnom procesu, koji se zaustavio prije više od decenije.
Izraelci su u ponedjeljak trebali obilježiti Dan Jerusalima, nacionalni praznik koji slavi aneksiju. Proteklih godina hiljade Izraelaca – uglavnom vjerskih nacionalista – marširalo je Starim gradom, uključujući gusto naseljenu muslimansku četvrt, u prikazu koji su mnogi Palestinci doživjeli kao provokaciju.
Posljednjih dana tvrdokorni Izraelci organizovali su i druge događaje u istočnom Jerusalimu, što je dovelo do raštrkanih, nasilnih prepirki s Palestincima.
Sveti plato
Sukobi u i oko džamije Al-Aksa u Starom gradu odigrali su se u ponedjeljak. Džamija je treće najsvetije mjesto u islamu i nalazi se na ogromnom platou koji je također dom kultne Zlatne kupole na stijeni. Muslimani ga nazivaju Plemenito utočište.
Zazidani plato je takođe najsvetije mjesto za Jevreje, koji ga nazivaju Brdo hrama jer je tu bilo mjesto biblijskih hramova. Rimljani su uništili Drugi hram 70. godine poslije Hrista, a ostao je samo zapadni zid hrama poznatiji kao Zid plača. Džamije su građene vijekovima kasnije.
Susjedni Jordan služi kao čuvar lokacije kojom upravlja islamska zadužbina poznata kao Vakuf. Lokacija je otvorena za turiste u određeno vrijeme, ali je samo muslimanima dozvoljeno da se mole. Zid plača je najsvetije mjesto gdje se Jevreji mogu moliti.
Posljednjih godina grupe vjerskih i nacionalističkih Jevreja u pratnji policije u većem broju su posjećivali kompleks i održavali molitve prkoseći pravilima koja su poslije 1967. uspostavili Izrael, Jordan i muslimanske vjerske starješine. Česte posjete i pokušaje molitvi Jevreja Palestinci vide kao provokaciju, a nerijetko uslijede prepirke ili ozbiljnije nasilje.
Neki Izraelci kažu da bi to mjesto trebalo da bude otvoreno za sve vjernike. Palestinci to odbijaju, strahujući da će Izrael na kraju preuzeti tu lokaciju ili je podijeliti. Izraelski zvaničnici kažu da nemaju namjeru da mijenjaju “status qvo”.
Diskriminatorna politika
Jevreji rođeni u istočnom Jerusalimu su izraelski državljani, dok Palestinci iz istočnog Jerusalima dobijaju oblik stalnog boravka koji se može oduzeti ako duži period žive van grada. Mogu da podnesu zahtjev za državljanstvo, ali to je dug i neizvjestan proces i većina bira da to ne uradi jer ne priznaju izraelsku kontrolu.
Izrael je izgradio jevrejska naselja u istočnom Jerusalimu u kojima živi oko 220.000 ljudi. To je ozbiljno ograničilo rast palestinskih kvartova, što je dovelo do prenatrpanosti i neovlaštene gradnje hiljada domova kojima prijeti rušenje.
Izraelska organizacija za ljudska prava B’Tselem i Hjuman rajts (Human Rights Watch) sa sjedištem u Njujorku su u nedavnim izvještajima naveli diskriminatornu politiku u istočnom Jerusalimu tvrdeći da je Izrael kriv za zločin aparthejda. Izrael odbacuje te navode, navodeći da prema stanovnicima Jerusalima postupa ravnopravno.
Pijetnje iseljavanjem
Nedavni noćni sukobi započeli su početkom Ramazana, kada je izraelska policija tokom zore do sumraka postavila barijere ispred kapije Damask u Starom gradu, popularnog mjesta okupljanja poslije večernjih molitvi tokom svetog mjeseca kada muslimani poste od zore do sumraka.
Kasnije su uklonili barijere, ali su potom protesti eskalirali zbog prijetnje dolažacijom desetina palestinskih porodica iz istočnog jerusalimskog naselja Šeik Džara.
Porodice su upletene u dugu pravnu bitku s ideološkim jevrejskim doseljenicima koji nastoje da steknu imovinu u prepunim palestinskim kvartovima nadomak Starog grada. Izrael to prikazuje kao privatni spor oko nekretnina, ali su nevolje porodica privukle svjetsku pažnju.
Širi nemiri
Sukobi u Jerusalimu, posebno u Al-Aksi, često odjekuju širom regiona.
Palestinska militantna grupa Hamas, koja kontroliše pojas Gaze, pozvala je na novu intifadu, ili ustanak, poput one izazvane posjetom izraelskog političara Al-Aksi 2000. Militanti iz Gaze ispalili su rakete i balone sa prikačenim zapaljivim napravama u znak podrške demonstrantima kada je neformalni prekid vatre s Izraelom počeo da slabi.
Protesti su održani u okupiranoj Zapadnoj obali i u arapskim zajednicama unutar Izraela. Niz smrtonosnih pucnjava na Zapadnoj obali prošle nedjelje također je pojačao napetosti.
Preporučeno
Jordan i druge arapske zemlje koje imaju prijateljske veze s Izraelom osudile su suzbijanje protesta, dok je izraelski glavni neprijatelj Iran podstakao palestinske napade. SAD i EU osudile su nasilje i izrazile zabrinutost zbog deložacija.
