Video
„Trideset godina nakon ratova bliži smo novim sukobima nego što smo se udaljili od ratova“, kazala je Dubravka Stojanović na tribini u okviru „Festivala pomirenja“.
Prema njenim riječima, to se naročito osjeća sa dolaskom aktuelnog režima na vlast, od 2012.
„Ta nada da će se ratovi nastaviti se danas zove ‘srpski svet'“, ocijenila je Dubravka Stojanović.
Dodala je da ratovi iz devedesetih godina 20. vijeka “nemaju ime” i ocijenila da je to još jedan dokaz da se oni nijesu “mentalno završili”, sem u Hrvatskoj, u kojoj taj rat ima ime i zove se Domovinski rat.
Ona je ocijenila da elite danas koriste istoriju kako bi kreirali budućnost, kao što su osamdesedetih godina 20. vijeka koristile istoriju da bi kreirale rat.
Istoričar iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske Dragan Markovina ocijenio je da je otpor klerikalizmu u regionu i vjerskim zajednicama kao političkim faktorima “ključna tačka otpora”.
“To je otpor antimodernizmu. Posljedica klerikalnog antimodernizma jeste činjenica da su danas mlade generacije ultrakonzervativne”, rekao je Markovina.
Prema njegovim riječima, nacionalističke mitologije novonastalih država pokušavaju da sakriju nasljedje jugoslovenskog samoupravnog socijalizma, jer ne postoji gotovo nijedna tačka za koju se može reći da su se zemlje u regionu više razvile nego u doba socijalizma.
“Zloupotreba prošlosti služi za to da se ne bi pričalo o sadašnjosti i budućnosti”, ocijenio je Markovina.
Istoričar iz Crne Gore Adnan Prekić, govoreći o ratu u Ukrajini, rekao je da ne može da razumije kako neko može sebe zvati ljevičarem, a podržavati Putinovu agresiju na Ukrajinu.
“U stvari, imamo situaciju da takvi ljevičari zapravo postaju desničari”, ocijenio je Prekić.
Istoričarka iz Berlina Ruža Fotiadis kazala je da je bivša njemačka kancelarka Angela Merkel, nakon agresije Rusije na Ukrajinu, “cinično priznala” da nije dobro procijenila ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Preporučeno
Tribinu je moderirao istoričar iz Novog Sada Milivoj Bešlin, a Festival pomirenja se održava u okviru programa Evropske prijestonice kulture, “Tvrdjave mira”.
