Video
Predstojeći sastanak njemačke kancelarke Angele Merkel i ruskog predsjednika Vladimira Putina 18. avgusta u Berlinu pokazuje da su sve zemlje, čak i saveznici SAD, primorane da reaguju na carinsku politiku i nepredvidivu diplomatiju američkog predsjednika Donalda Trampa, piše Njujork tajms.
Preporučeno
Prema riječima portparola Vlade Njemačke Štefana Zajberta, lideri dviju zemalja će razgovarati o situaciji u Siriji i na istoku Ukrajine, ali i o izgradnji Sjevernog toka 2.
Prema riječima eksperata, cilj pregovora mogao bi, međutim, da bude i pokušaj da se učvrsti međusobno partnerstvo i da se razmjene ideje o reakciji na Trampovo uvođenje carina na aluminijum i čelik koje su pogodile i Njemačku i Rusiju. List navodi da je posjlednji sastanak Merkelove i Putina održan u maju ove godine u ruskom gradu Sočiju. Dvoje lidera redovno razgovaraju i telefonom o spornim spoljnopolitičkim pitanjima.
“Posmatrao bih ovaj sastanak u širem, globalnom kontekstu. Ne vidim u tome znak otopljavanja odnosa Berlina i Moskve, ali oni imaju zajedničke interese i sve više pokušavaju da u vezi sa njima sarađuju”, naveo je šef Centra za izučavanje Centralne i Istočne Evrope, Rusije i Centralne Azije Štefan Majster.
Riječ je, prevashodno, o izgradnji gasovoda Sjeverni tok 2 koji će isporučivati ruski gas Njemačkoj, zaobilazeći Ukrajinu i Poljsku. SAD su protiv tog projekta, ali Rusiju i Njemačku povezuju ekonomske i istorijske veze, kao i nasljeđe dva svjetska rata. U Njemačkoj živi oko tri miliona ruskih Njemaca koji pretenduju na državljanstvu po krvnom pravu.
Dugu istoriju uzajamnih odnosa, koja je otpočela prije dolaska Merkelove na vlast 2005. godine, imaju i sami lideri dviju zemalja, navodi američki list.
Očekuje se da će Merkelova, koju redovno kritikuju zbog migracione politike, u okviru razgovora o situaciji u Siriji postaviti pitanje povratka sirijskih migranata kućama. Imajući u vidu ulogu Rusije u podršci predsjedniku te zemlje Bašaru al Asadu, svaki sporazum o tom pitanju zahtijeva rusko učešće.
Postoje i strahovanja da bi nove američke sankcije Rusiji mogle uticati na rad njemačkih preduzeća, što predstavlja povod za širenje saradnje.
“Ne vidim promjene u odnosima Moskve i Berlina, ali na nekim konkretnim pitanjima oni bliže sarađuju, što je odgovor na spoljnu politiku SAD”, istakao je izvršni direktor Istočnog komiteta za nemačku ekonomiju Mihael Harms.
