Video
Povratak tradicionalnim metodama učenja je odgovor na zabrinutost političara i eksperata da li je hiper-digitalizovani pristup obrazovanju u ovoj zemlji – koja uvodi tablete već u vrtićima – doveo do pada u osnovnim vještinama.
Švedska ministarka školstva, Lota Edholm, koja je stupila na poziciju prije 11 mjeseci kao dio nove vlade okupljene oko centralno-desne koalicije, bila je jedan od najvećih kritičara potpunog prihvatanja tehnologije.
“Švedskim učenicima je potrebno više udžbenika. Fizičke knjige su važne za učenje”, rekla je Edholm u martu.
Ministarka je prošlog mjeseca saopštila da vlada želi da preokrene odluku Nacionalne agencije za obrazovanje, kojom su digitalni uređaji postali obavezni u vrtićima. Planira da ode korak dalje i u potpunosti ukine digitalno obrazovanje za djecu mlađu od šest godina, rečeno je u ministarstvu za AP.
Iako su učenici iz ove zemlje iznad evropskog prosjeka po sposobnosti čitanja, međunarodna procjena nivoa čitanja učenika četvrtih razreda je ukazala na pad sposobnosti djece u Švedskoj između 2016. I 2021. godine.
Moguće je da su određeni deficiti rezultat pandemije korona virusa ili odraz sve većeg broja učenika imigranata koji ne govore švedski kao svoj prvi jezik, ali pretjerana upotreba ekrana tokom časova može prouzrokovati da omladina zaostane u nekim ključnim predmetima, tvrde eksperti.
“Postoje jasni naučni dokazi da digitalne alatke pogoršavaju, a ne pojačavaju, sposobnosti učenja”, navodi se u saopštenju švedskog Karolinska instituta od prošlog mjeseca, na temu državne strategije uvođenja digitalizacije u obrazovanje.
Vjerujemo da bi fokus trebalo da se vrati na sticanje znanja kroz štampane udžbenike i nastavničke sposobnosti, a ne primarno kroz besplatno dostupne digitalne izvore, čija tačnost nije adekvatno provjerena – rečeno je iz instituta, ugledne medicinske škole fokusirane na istraživački rad.
Brzo usvajanje digitalnih alatki za učenje je takođe uzrok za zabrinutost agencije za obrazovanje i kulturu Ujedinjenih nacija.
U izvještaju objavljenom prošlog mjeseca, UNESCO je objavio “hitan poziv za prikladnu upotrebu tehnologije u obrazovanju”. Izvještaj traži od zemalja da ubrzaju internet veze u školama, ali istovremeno upozorava da tehnologija u obrazovanju treba da bude implementirana tako da nikad ne zamijeni instrukcije licem u lice koje vodi nastavnik, te podržava kvalitetno obrazovanje za sve.
U švedskom glavnom gradu Stokholmu, devetogodišnji Liveon Palmer, učenik trećeg razreda u osnovnoj školi Djurgardskolan, rekao je da mu se dopada da više vremena u školi provodi oflajn.
“Sviđa mi se da više pišem u školi, na papiru, jer je jednostavno bolji osjećaj”, rekao je AP-u tokom nedavne posjete toj školi.
Njegova učiteljica, Katarina Branelius, rekla je da je bila selektivna u traženju od učenika da koriste tablete, i prije nego što je to došlo u centar pažnje.
“Koristim tablete tokom matematike, i koristimo neke aplikacije, ali ih ne koristimo za pisanje teksta”, rekla je Branelius. Dodala je da je učenicima mlađim od 10 godina “potrebno vrijeme i vježbanje rukopisa… prije nego što uvedete pisanje na tabletu”.
Onlajn nastava je predmet žustrih rasprava širom Evrope i drugih djelova Zapada. Poljska je nedavno pokrenula program putem kojeg će svaki učenik dobiti laptop, počevši od četvrtog razreda, u nadi da će zemlja biti tehnološki konkurentnija. Sve će finansirati vlada.
Da bi se borili sa padom u čitalačkim sposobnostima, švedske vlasti su najavile investiranje oko 685 miliona kruna (60 miliona eura) za kupovinu knjiga za škole ove godine. Još 500 miliona će biti uloženo 2024. i 2025. godine da se ubrza povratak udžbenika u škole.
Nisu svi eksperti uvjereni da novi napori švedskih vlasti znače najbolje za učenike.
Kritikovanje efekata tehnologije je “popularan potez kod konzervativnih političara”, tvrdi Nil Selvin, profesor iz oblasti obrazovanja na Monaš univerzitetu u Melburnu u Australiji. On dodaje da je to “fin način da se kaže da smo privrženi tradicionalnim vrijednostima”.
“Ima smisla kada švedske vlasti tvrde da nema dokaza da tehnologija poboljšava učenje, ali mislim da je to zato što nema direktnih dokaza šta radi sa tehnologijom”, kaže Selvin.
Preporučeno
On dodaje da je “tehnologija samo jedan dio zaista složene mreže faktora u procesu obrazovanja”.
