Video
“Ljudski kapital je najvažniji za ekonomsku i finansijsku budućnost zemlje”, rezimirao je David Malpas, predsjednik Svjetske banke prilikom objave izvještaja o Indeksu ljudskog kapitala, prenosi Hina, pozivajući se na AFP.
Taj pokazatelj mjeri nivo koji danas rođeno dijete može dosegnuti za osamnaest godina na osnovu zdravstvenih i obrazovnih usluga zemlje.
Ali pandemija bi mogla izbrisati dostignuća ostvarena u zadnjih deset godina.
Za mjerenje ljudskog kapitala, Svjetska banka je uzela u obzir tri faktora: preživljavanje (hoće li danas rođeno dijete doživjeti školsko doba?), obrazovanje (koliko će trajati njegovo obrazovanje i koja će mu biti postignuća?), zdravstvo (hoće li to dijete zdravo izaći iz školskog sistema, spremno nastaviti školovanje ili kao odraslo otići na tržište rada?).
Izvještaj za 2020. donosi podatke iz 174 zemalja, koje predstavljaju 98 posto svjetskog stanovništva.
“Analiza pokazuje da je prije pandemije većina zemalja stalno napredovala u stvaranju dječjeg ljudskog kapitala, najveće napretke ostvarene u zemljama s niskim primanjima”, navode autori.
Djevojčice su ranjivije
Ali oni ističu da je čak i prije učinaka pandemije, dijete rođeno u zemlji s niskim primanjima moglo očekivati da će dosegnuti tek 56 posto svog potencijalnog ljudskog kapitala u odnosu na dijete kojem su dostupni svi nivoi obrazovanja i zdravstvenog sistema.
Uz pandemiju će se produbiti nejednakosti među djecom.
“Mislimo da više od milijarde djece nije išlo u školu zbog COVID-a 19”, rekao je David Malpas, a to predstavlja milijarde dolara manje zarade zbog smanjenog obrazovanja, prosječno pola školske godine, i moguća napuštanja školovanja.
Upozorio je da su posebno pogođene djevojčice, što je zabrinjavajuće jer je i prije krize bila izražena nejednakost prilika između djevojčica i dječaka.
“Osim toga, pandemija pojačava opasnosti nasilja nad ženama, rane brakove i tinejdžerske trudnoće, koji ograničavaju mogućnosti obrazovanja i osamostaljenja žena i djevojaka”, ističe Svjetska banka.
Smanjiti stopu napuštanja školovanja
David Malpas je naglasio da osamdeset miliona djece trenutno ne prima osnovne vakcine, pa su izloženija.
Svjetska banka je pokrenula programe u najsiromašnijim zemljama kako bi smanjila stopu napuštanja školovanja.
“Pokušavamo ponovo pokrenuti proces učenja, što uključuje opremu, ponovno otvaranje škola i učenje na daljinu”, objasnio je.
Mamta Murthi, zamjenica predsjednika zadužena za pitanja ljudskog razvoja je naglasila da zemlje kojima su otpisani dugovi mogu taj novac preraspodijeliti u obrazovanje djece.
Neke zemlje su odlučile povećati poreze na duvan.
Preporučeno
“Želimo smanjiti aktivnosti štetne za ljudski kapital i povećati prihode države”, naglasila je.
