Video
Govoreći na konferenciji za novinare na COP31 u Antaliji, Saulo je kazala da temperature iznad prosjeka mogu izazvati zdravstvene prijetnje koje se ne svode samo na direktnu izloženost ekstremnim vrućinama.
„Govorimo i o epidemijama denge, epidemijama malarije“, rekla je, objašnjavajući da će rizici varirati u zavisnosti od regionalnih obrazaca padavina.
„Ako očekujemo vruću i suvu sezonu, imaćemo šumske požare. Sa šumskim požarima imaćemo loš kvalitet vazduha“, kazala je.
Saulo je navela da SMO sarađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom kako bi unaprijedila komunikaciju o zdravstvenim rizicima povezanim s vremenskim prilikama.
„Sarađujemo sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom kako bismo poruke o vremenskim obrascima povezali sa njihovim uticajem na zdravlje“, rekla je.
Prema izvještaju SMO o stanju klime za 2026. godinu, očekuje se da će El Ninjo do decembra postati najjači ikada zabilježen i da će se nastaviti do početka 2027. godine.
U izvještaju se navodi da su globalne temperature u prosjeku bile oko 1,47 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa u periodu od januara do septembra.
El Ninjo obično ima najveći uticaj na globalne temperature tokom godine koja slijedi nakon njegovog razvoja, dodaje se u izvještaju, prenosi N1info.ba.
„Pojačavamo naše vremenske obrasce, a El Ninjo će biti multiplikator rizika“, rekla je Saulo u izjavi koja prati izvještaj.
„Toplotni talasi, tropski cikloni i kišne oluje intenziviraju se brže nego što su nas naši istorijski podaci pripremili da očekujemo“, upozorila je.
Klimatski ekstremi prijete zdravlju i bezbjednosti hrane
Izvještaj SMO upozorio je da ekstremne vrućine, suše i obilne padavine mogu pogoršati nesigurnost u snabdijevanju hranom i promijeniti rizike od zaraznih bolesti, uključujući koleru, malariju i dengu.
U izvještaju su navedene preliminarne procjene koje ukazuju na više od 30.000 dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s toplotnim talasima, sušom i šumskim požarima u Evropi.
Saulo je istakla pripreme koje su u toku u Južnoj Americi, uključujući mjere za uspostavljanje skloništa za hitne slučajeve prije mogućih poplava.
Ukazala je i na korišćenje vremenskih prognoza za usmjeravanje poljoprivrednih odluka i smanjenje posljedica ekstremnih vremenskih uslova.
„U nekim slučajevima riječ je o unaprijed pripremljenim skloništima, kako bi se osiguralo da ljudi imaju gdje da se sklone u slučaju poplava“, rekla je.
U izvještaju je istaknut napredak u širenju sistema ranog upozoravanja širom svijeta.
Preporučeno
Broj zemalja koje prijavljuju postojanje sistema ranog upozoravanja na više vrsta opasnosti porastao je sa 56 u 2015. na 136 u 2025. godini, prema podacima SMO.
