Video
Picula je u utorak tokom plenarne sjednice u Strazburu imenovan za stalnog izvjestioca EP za Srbiju i on će u narednih pet godina ispred Parlamenta biti zadužen za sve teme koje se tiču odnosa Evropske unije i Srbije.
Piculu, koji se u svojim mandatima aktivno bavio odnosima zemalja zapadnog Balkana i Unije, mediji u Srbiji bliski vlastima izdvajaju kao eurposlanika koji ima neprijateljski odnos prema Srbiji i njegovo imenovanje za stalnog izvestioca EP za Srbiju opisali i kao „guranje prsta u oko“ Beogradu.
U dijelu srpskih medija nerijetko ga predstavljaju kao „srbomrsca“, pa tako i u nekim objavama vijesti o imenovanju za izvjestioca EP, piše Hina.
„U proteklih 11 godina sam vodio delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. U prošlom mandatu sam bio i stalni izvjestilac za Crnu Goru i prema tome imam već jednu vrstu rezistencije na sve ono što nije opravdana kritika, što je možda ideološki ili vrijednosno obojeno“, odgovara Picula.
„Moj je posao prije svega da u određenoj zemlji razgovaram sa predstavnicima institucija koje moraju napraviti glavninu posla, jer je za stanje u nekoj zemlji najodgovornija vlast. Na meni je da u otvorenim razgovorima s predstavnicima vlasti komuniciram prije svega očekivanja i analiziram ono šta se, po nekoj opštoj procjeni, mora uraditi“, kazao je.
„Pretpostavljam da će taj proces biti dosta složen. Međutim, na mojoj strani je prije svega političko iskustvo, kako evropsko tako i nacionalno, i u svakom ću slučaju nastupati prije svega informisano, ali i principijelno“, poručuje SDP-ov europoslanik.
„Pa ako čak i stavimo sa strane moje imenovanje na tu dužnost sa svim onim kako se to interpretira, pogotovo vjerovatno u Srbiji, treba kazati da je Evropski parlament od sve tri institucije Evropske unije uvijek bio najdosljedniji zagovaratelj politike proširenja“, rekao je Picula u razgovoru za Hinu ali i naglasio da „proces pristupanja i dalje mora biti utemeljen na ispunjavanju kriterijuma“.
„Nije dovoljno samo priznati Kosovo“
Jedan od glavnih izazova za Srbiju svakako će, pored usklađivanja s pravnim tekovinama i vrijednostima EU, biti usklađenost i s aktuelnom politikom Brisela prema ruskoj invaziji na Ukrajinu, najavila je kancelarija poslanika.
O stanju u Srbiji Picula će jednom godišnje u ime EP-a pripremati izvještaje nakon predstavljanja godišnjih izvještaja Evropske komisije.
Srbija je status zemlje kandidata dobila u martu 2012. a s EU-om pregovore o pristupanju počela je 2014. godine.
U pregovorima su do sada otvorena 22 od 35 poglavlja od kojih su dva privremeno zatvorena.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je ove nedjelje priznao da pregovori EU i Srbije sporo napreduju i ustvrdio kako to „nije zbog zbog vladavine prava“.
„Da priznamo (lažnu državu) Kosovo ili uvedemo sankcije Rusiji, sjutra bismo postali članica EU“, rekao je Vučić.
Iako Vučić takvu mogućnost odbacuje kao neprihvatljivu, Picula dodaje da ni to ne bi bilo dovoljno.
„Meni se čini da su to važni elementi koji bi značili da Srbija zaista mijenja odnos prema političkim procesima koji su izrazito važni za nju i za njene susjede. Ali naravno da pored toga postoji cijeli niz elementa specifičnih politika koje Srbija na svom putu do svog konačnog cilja mora i ispuniti. Ne možemo redukovati to samo na jedan, dva ili tri elementa koji, koliko god da su važni, nisu dovoljni“, rekao je Picula.
„Postoje kopenhaški kriterijumi koji možda ne zvuče spektakularno, ali su putokaz kojim su prošli sve druge zemlje. Pa će tako morati i Srbija“, najavljuje Picula.
Kopenhaški kriterijumi su zahtjevi koje EU postavlja pred zemlje kandidate za priključivanje, od onih političkih, poput vladavine prava, ekonomskih i pravnih, do usklađivanja sa ciljevima Unije.
Evropski parlament traži punu sliku
Srpski predsjednik posljednjih se mjeseci sastao i potpisao sporazume o saradnji na nizu područja sa čelnicima najvećih evropskih privreda, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, a predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u petak dolazi u posjetu Beogradu.
Važno je otvarati i zatvarati poglavlja i klastere, ali jednako tako je važno i da li ste nekom potrebni, primjećuje Picula.
„To je u politici realnost, očigledno da postoje lideri država članica EU koje iz svojih nacionalnih interesa Srbiju doživljavaju kao partnera. Koliko pri tome vode računa o cjelini situacije u Srbiji, to je pitanje za njih“, rekao je.
„Naravno da vlade država članica imaju svoje kriterijume, one bi htjele da je institucija Evropskog parlamenta manje kritična i da naprosto ne prepoznaje ono što je nama sporno. I tu se ništa neće mijenjati, pretpostavljam, i ovom mandatu. Evropski parlament u svemu tome igra autonomnu ulogu, ali je naravno uvijek pitanje kako će druge dvije institucije kalibriaati svoj odnos prema politici proširenja, a onda u okviru te politike odnos prema pojedinim državama“ .
Ulazak u EU nije ni malo jednostavan proces, napominje.
„Radi se o transformaciji cijelog društva. Kada govorimo o Veću, naravno da je to snažno obojen odnos preko bilateralnih interesa pojedinih država članica. Što se tiče Komisije, ona je ta koja predlaže određene zakonske mjere, određene mehanizme, ali Evropski parlament je institucija koja pored svega toga vodi računa i o poštovanju određenih temeljnih vrijednosti na kojima počiva evropski projekat“.
„Mi u Evropskom parlamentu moramo imati opštu sliku pred očima. Evropska unija jeste veliki trgovački i finansijski partner Srbije, ali ne ulaze u EU samo banke i velike korporacije, nego ulazi cijela država“, kaže Picula.
„Na nama je u EP-u da procijenimo do koje mjere je srpsko društvo napredovalo, demokratizovano, poštuje temeljna ljudska prava i koliko je obezbijedilo slobodu medija, koliko je pravosuđe nezavisno. Ukoliko se to ne dogodi, dobre bilateralne odnose Srbije sa nekom državom članicom EU-a treba notirati, ali oni na našu ocjenu iz Evropskog parlamenta malo utiču“, kaže Picula.
„Da bi neka država napredovala, srećom postoje kopenhaški kriterijumi, koji nisu izmišljotina ni Evropskog parlamenta, ni ove generacije političara“.
Picula je u razgovoru napomenuo kako će sliku o Srbiji stvarati ne samo kroz kontakte s predstavnicima vlasti nego i s predstavnicima opozicije, civilnog sektora, akademske zajednice i naravno poslovne zajednice.
„Ti kontakti sigurno će mi pomoći da stvorim jednu cjelovitiju sliku o stanju u Srbiji, o čemu ću izvijestiti instituciju koja me je imenovala, a to je Evropski parlament“, kaže Picula.
Izbor je na Beogradu, kaže Stier
Piculin kolega u Evropskom parlamentu i Odboru za spoljne poslove EP-a, HDZ-ov Davor Ivo Stier, uz čestitke i želje za uspjeh u radu, ocijenio je da je na Beogradu da se jasno svrsta u spoljnoj politici.
Posjete evropskih čelnika Beogradu Stier je kratko prokomentirao rekavši da će nakon „svih njih vrlo brzo tamo biti i Picula kao izvjestilac“.
„Vrata su otvorena, ali Srbija je suverena država i ona ima pravo odlučiti ako želi biti dio EU. To je njeno pravo, ali onda mora prihvatiti i sve ono što to nosi, uključujući i vrlo jasno svrstavanje s evropskom spoljnom i sigurnosnom politikom, a to uključuje, kao što znate, uvesti sankcije Ruskoj Federaciji“, rekao je bivši hrvatski ministar spoljnih poslova.
Preporučeno
„Ne možete reći želimo biti dio EU, ali ne želimo biti dio Zapada. Međutim, to nije niti na predsjednici Komisije, niti na izjvestiocu Evropskog parlamenta. To je odluka koju mora Beograd donijeti“, rekao je Stier za Hinu.
