Video
Dok potrošači u SAD kukaju zbog povećanja cijena hrane, u Latinskoj Americi cijene padaju. To ima veze i sa Trampovom carinskom politikom.
U supermarketu u aveniji Bolivar u Rio de Žaneiru kupci se iznenađuju: cijene kafe i mesa osjetno su niže nego ranije. „Najzad jedna dobra vijest u ovim teškim vremenima”, kaže Žilijen Freitas za DW.
Njenu ocjenu potvrđuje i aktuelno istraživanje Instituta za statistiku i socioekonomske studije (Dieese) i Nacionalnog snabdjevačkog društva (Conab). Prema njemu, cijene osnovnih namirnica u avgustu su u poređenju sa julom pale u 24 od 27 glavnih gradova brazilskih saveznih država. Namirnice poput paradajza, mesa, pirinča i kafe postale su jeftinije.
Carine kao uzrok kretanja cijena
„U poljoprivredi živimo od ciklusa. Kod kafe smo, na primjer, imali dobru žetvu, što je naravno povećalo ponudu i oborilo cijene. Sa mesom je slično: ciklus stočarstva je trenutno u fazi visokog prinosa tovne stoke, pa domaće tržište osjeća pad cijena”, objašnjava za DW Leandro Dijaz sa brazilske platforme AgroDeri.
Ali, dodaje on, tu postoji još jedan faktor: carine SAD na brazilske proizvode. „Previsoke carine izazivaju inflaciju u zemlji i koče konkurentnost u inostranstvu”, kaže Dijaz. Drugim riječima, potrošači u SAD trenutno osjećaju rast cijena hrane na koju je Vašington uveo carine. Obrnuto, u zemljama porekla cijene tih proizvoda padaju.
„U Brazilu imamo kratkoročni efekat zbog carina na ravnotežu između ponude i potražnje kod artikala koji podležu carinama, dakle kafe i mesa”, potvrđuje za DW ekonomista Daglas Eustakio iz „Grupo Boticario”.
Proizvodi koji su djelimično ili potpuno bili namjenjeni američkom tržištu, zbog carina sada ostaju u Brazilu. „I taj višak snabdjeva domaće tržište”. Kod mesa pad cijena traje nešto duže, ali su cijene tokom nedjelja i mjeseci već opale.
Kratkoročno snižavanje cijena, dugoročne posljedice
Sličan efekat kao u Brazilu primjećen je nedavno i u Meksiku. Tamo je paradajz postao jeftiniji: Havijer Rejes Eskamija, predsednik regionalnog Udruženja stočara sjevera rekao je za portal Milenio:
„U regionu imamo visoku proizvodnju, a proizvođači sa sjevera zemlje pokušavaju da je prodaju u centralnim saveznim državama umjesto da je izvoze u SAD, pa cijena pada.”
Dok se potrošači u zemljama izvoznicama, kao u Brazilu i Meksiku, kratkoročno mogu radovati nižim cijenama, carine bi dugoročno mogle imati negativne posljedice, kaže brazilska ekonomistkinja Dirlen Silva za DW:
Preporučeno
„Ako proizvođač izgubi pristup važnom tržištu poput američkog, nema više podsticaj da investira”, kaže Silva. To znači manje tehnologije, manju produktivnost, pa čak i gubitak kvaliteta. Vremenom bi proizvodnja mogla opasti, a cijene ponovo porasti – što bi onda išlo na štetu domaćih potrošača.
