Međutim, administracija je odmah uložila žalbu na ovu odluku odmah u srijedu uveče, što je ostavilo situaciju neizvijesnom za potrošače i kompanije i potencijalno produžilo borbu oko toga da li će Trampove uvozne dažbine opstati – i moguće promijeniti globalnu ekonomiju.

Tročlano sudsko veće Američkog suda za međunarodnu trgovinu, koji ima relativno nisku javnu vidljivost i nalazi se u Njujorku, blokiralo je Trampove globalne carine koje je uveo pozivajući se na vanredna ekonomska ovlašćenja, uključujući carine koje je proglasio 2. aprila pod nazivom “Dan oslobođenja”.

Odluka takođe sprečava Trampa da primijeni ranije uvedene carine protiv Kine, Meksika i Kanade, koje su bile usmjerene na borbu protiv krijumčarenja fentanila u SAD.

Sud je odlučio u korist stalne zabrane, što bi moglo zaustaviti Trampove globalne carine prije nego što su postignuti bilo kakvi “dogovori” s većinom trgovinskih partnera. Sud je naložio rok od 10 kalendarskih dana za administrativne naloge kako bi se sprovela trajna zabrana. To znači da bi većina – ali ne sve – Trampovih carina bila zamrznuta ako presuda opstane na žalbi, a potencijalno i pred Vrhovnim sudom.

Ova odluka zaustavlja Trampove carine od 30 odsto na robu iz Kine, 25 odsto na određene proizvode iz Meksika i Kanade i univerzalne carine od 10 odsto na većinu robe koja ulazi u SAD. Međutim, ne utiče na carine od 25 odsto na automobile, dijelove za automobile, čelik i aluminijum, koje su uvedene na osnovu člana 232 Zakona o proširenju trgovine – drugačijeg zakona od onog na koji se Tramp pozvao u širem okviru.

Fjučersi na berzi su snažno porasli nakon ove odluke. Dow fjučersi su porasli za skoro 500 poena, odnosno 1,1 odsto. Širi indeks S&P 500 porastao je za 1,4 odsto, dok je Nasdaq zabilježio rast od 1,6 odsto u trgovanju nakon zatvaranja berze.

Tužbu je u aprilu podnijela libertarijanska pravna organizacija Liberty Justice Center u ime vinskog distributera VOS Selections i još četiri male firme koje su tvrdile da su ozbiljno oštećene carinama. Panel sudija je jednoglasno presudio, objavivši mišljenje u vezi s tužbom VOS-a, kao i u tužbi koju je podnijelo dvanaest demokratskih saveznih država protiv Trampovih carina.

“Pobijedili smo – država Oregon i ostali tužioci su takođe pobijedili”, izjavio je Ilija Somin, profesor prava sa Pravnog fakulteta Skalia pri Univerzitetu Džordž Mejson i advokat tužilaca, za CNN. “Mišljenje suda kaže da je čitav sistem carina u okviru ‘Dana oslobođenja’ i drugih carina na osnovu IEEPA zakona (Zakon o međunarodnim ekonomskim vanrednim ovlašćenjima) nezakonit i zabranjen trajnom sudskom mjerom.“

Podsjetimo, Tramp je 2. Aprila najavio svoje “recipročne carine”, uvodeći značajne dažbine na uvoz iz nekih od najbližih američkih trgovinskih partnera – iako je ubrzo nakon toga, 9. aprila, uveo pauzu od 90 dana. Međutim, ostavio je na snazi univerzalne carine od 10 odsto na većinu uvozne robe u SAD.

Tramp je ove carine uveo bez odobrenja Kongresa, pozivajući se na IEEPA zakon, koji predsjedniku daje ovlašćenja da djeluje kao odgovor na neuobičajene i vanredne pretnje. Ipak, zakon ne pominje carine kao mjeru koju predsjednik može da preduzme kada se IEEPA aktivira.

Tramp se takođe pozvao na IEEPA kada je uveo carine od 20 odsto na Kinu i 25 odsto na robu iz Meksika i Kanade, navodeći borbu protiv krijumčarenja fentanila.

Međutim, tužioci tvrde da administracija nije ispunila uslove za proglašenje vanredne situacije. Tužba takođe navodi da IEEPA predsjedniku uopšte ne daje ovlašćenja da uvodi carine, a čak i da se tako tumači, to bi predstavljalo “neustavno prenošenje ovlašćenja Kongresa za uvođenje carina”, navodi se u izjavi.

Sud se složio da Tramp nije imao ovlašćenje da uvede te carine čak ni nakon proglašenja vanredne situacije.

“IEEPA ne ovlašćuje nijednu od globalnih, odmazdnih ili carine protiv krijumčarenja,“ navodi se u presudi.

Kako se ističe, te carine “premašuju bilo koja ovlašćenja data predsjedniku IEEPA zakonom. Tarife protiv krijumčarenja ne rješavaju konkretne prijetnje navedene u tim odlukama”.

“Iznenađujuća i spektakularna odluka”

Portparol Bijele kuće, Kuš Desai rekao je da nije na “neizabranim sudijama da odlučuju kako treba reagovati na nacionalnu vanrednu situaciju”.

“Predsjednik Tramp je obećao da će staviti Ameriku na prvo mjesto i administracija je posvećena korišćenju svih izvršnih ovlašćenja da rješi ovu krizu i povrati američku veličinu”, rekao je Desai.

Zamjenik šefa osoblja Bijele kuće za politiku, Stiven Miler, bio je direktniji i napisao je na mreži X: “Sudski državni udar je izmakao kontroli”.

Geri Klajd Hufbauer, viši saradnik u Peterson institutu za međunarodnu ekonomiju, ovu odluku nazvao je “iznenađujućom i spektakularnom”.

“Iznenađujuće je zato što su u svim prethodnim slučajevima kada su tužioci pokušavali da ospore predsjedničko korišćenje vanrednih ovlašćenja, uvijek gubili”, rekao je Hufbauer za CNN.

“Sve što je predsjednik morao da kaže bilo je ‘nacionalna bezbjednost’ ili ‘nacionalna vanredna situacija.’ To su bile čarobne riječi”, dodao je.

Ova odluka bi mogla pomoći malim firmama širom Amerike, koje su se borile sa rastućim troškovima zbog carina.

“Ovo je potencijalno – uz naglašenu riječ potencijalno – značajna tačka zaokreta u politici, ukoliko odluka opstane, kako za ekonomiju, tako i za tihu većinu u Kongresu koja ne podržava aktuelnu trgovinsku politiku”, naveo je za CNN Džo Brusuelas, glavni ekonomista kompanije RSM US.

On je istakao da bi to bilo posebno veliko olakšanje za mala i srednja preduzeća koja nemaju dovoljno profita ili kapitala da izdrže carine na duže staze.

Tužilac Džefri Švob iz Liberty Justice Center izjavio je za CNN da su tužioci optimistični.

“Nadaju se da će ova presuda biti potvrđena u žalbenom postupku kako bi mogli da nastave poslovanje sa sigurnošću u pogledu tarifa, umjesto da se suočavaju s neizvijesnošću”, rekao je Švob.

On je rekao da je ovaj slučaj veoma važan, ne samo zbog velikog ekonomskog uticaja, već i zbog ogromnog preuzimanja ovlašćenja od strane administracije.

“Predsjednik ne može samo tako da tvrdi da ima neograničeno ovlašćenje da uvodi carine kad god poželi”, istakao je Švob

Da li Vrhovni sud nešto može?

Advokati Ministarstva pravde tvrdili su da su carine političko pitanje – odnosno nešto što sudovi ne mogu rješavati. Ali tužioci su istakli da IEEPA zakon uopšte ne pominje carine.

“Ako pokretanje najvećeg trgovinskog rata još od Velike depresije, na osnovu zakona koji ni ne pominje carine, nije protivustavno prisvajanje zakonodavne moći – onda zaista ne znam šta jeste,“ rekao je Somin u aprilu.

Odvojeno, ali koristeći slične argumente, dvanaest demokratskih saveznih država tužilo je administraciju pred istim sudom zbog „nezakonitog uvođenja“ poreza na Amerikance putem carina.

“Podnijeli smo ovu tužbu zato što Ustav ne daje nijednom predsjedniku neograničenu vlast da preokrene ekonomiju. Ova presuda potvrđuje da naši zakoni imaju značaj i da se trgovinske odluke ne mogu donositi prema ličnom hiru predsjednika”, izjavio je u srijedu državni tužilac Oregona, Dan Rejfild.

Sudije u manhentanskom panelu bile su imenovane od strane različitih predsjednika. Sudiju Džejn Restani imenovao je predsjednik Ronald Regan za Američki sud za međunarodnu trgovinu. Sudiju Gari Kacmana imenovao je predsjednik Barak Obama, a sudiju Timotija Rajfa predsjednik Donald Tramp.

Sljedeća instanca iznad ovog suda je Savezni apelacioni sud, iako slučaj potencijalno može odmah ići i pred Vrhovni sud. Američki sud za međunarodnu trgovinu je savezna sudska institucija sa sjedištem u Menhetnu, koja rješava sporove u vezi sa carinskim i zakonima o međunarodnoj trgovini, prenosi Telegraf.rs.