Do prije samo nekoliko godina, gledali smo, puni sebe zbog vrhunskih svjetskih turističkih brendova u Crnoj Gori, s nipodaštavanjem na Albaniju koja se vidno mučila da svoju predivnu obalu napuni turistima. Danas, dok na istočnoj obali Jadrana Hrvatska i pogotovo Crna Gora bilježe pad turista, Albanija je turistički eksplodirala. Prema zvaničnim podacima državnog Instituta za statistiku broj ulazaka stranih državljana u Albaniju je u 2023. bio nevjerovatnih 35% veći nego u 2022. pri čemu je broj putnika u tranzitu u obje godine manji od 5% broja dolazaka, dok oni koji su u Albaniju došli poslovno ili radi vjerskog ili zdravstvenog turizma jedva premašuju 1%. Dakle, 94% stranaca koji su i 2022. i 2023. ušli u Albaniju bili su turisti.

Kontinuiran rast, prekinut tek nakratko zbog pandemije korona virusa, te puni hoteli, gužve u trajektnoj luci u Draču i rast broja putnika tiranskog aerodroma Majka Tereza / Rinas, koji se iz godine u godinu mjeri desetinama procenata, dokazuju da nije riječ o slučaju, kratkoročnoj pojavi ili rezultatu nekog na Balkanu standardno omiljenog provizornog rješenja. Albanija uživa, ili bolje rečeno tek je počela da uživa, slatke plodove ozbiljnih, strateških poteza i hrabrih dobro smišljenih i pogođenih reformi.

O svemu ovome za Standard govori Zak Topuzi, dugogodišnji djelatnik u turizmu Albanije. Ovaj 69-ogodišnjak, po struci inženjer građevine, iz posla za koji se obrazovao prešao je u turističke vode odmah nakon pada komunističkog sistema. Od 1991, dakle već više od trideset godina, uspješno brodi svojom kompanijom kroz često nemirne vode mediteranskog turizma. Danas među ostalim upravlja i hotelom Mondial Tirana, jednim od najatraktivnijih malih resorta glavnog grada Albanije.

STANDARD: Kakva je ove godine situacija s turizmom u Albaniji? Hrvatska i pogotovo Crna Gora bilježe pad.

TOPUZI: Imamo u prvih pola godine rast broja i stranih i domaćih dolazaka za 33%, to je 4,6 miliona ljudi, u odnosu na prvih šest mjeseci 2023. Imaćemo detaljnu analizu na kraju godine.

Oko 10% je više turista nego prošle godine. Razlika od 23% su tranzitni putnici koji preko Albanije putuju u svoje zemlje, prije svih na Kosovo i u Sjevernu Makedoniju, ili idu na tiranski aerodrom Rinas koji nudi direktne letove do velikih gradova država Evropske unije, što koriste i građani Kosova, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.

Ove je godine 20-25% manje turista na moru i plažama, no više ih uživa kulturni i planinski turizam.

Nedostaje nam turista s Kosova ili njihove dijaspore. Oni su prošle godine činili oko 48% svih turista koji su bili na odmoru u Albaniji.

STANDARD: Ima li promjena u tome odakle dolaze turisti u Albaniju u odnosu na ranije godine i u vrsti klijentele? Znamo da u Hrvatsku dolaze pretežno iz Zapadne i Centralne Evrope, a u Crnu Goru iz država našeg regiona. Kakva je situacija u Albaniji?

TOPUZI: Turisti u Albaniji su uglavnom iz evropskih zemalja. Takvih je 95%. Gotovo 76% su albanske nacionalnosti, ali nerezidentni, uključujući 48% državljana Kosova i državljana Sjeverne Makedonije, Crne Gore te albanski imigranati koji su se preselili u zemlje EU, kao što su Grčka, Italija, Njemačka itd.

Trend rasta uočen je u julu i početkom avgusta. Albanija ima visoku sezonalnost – oko 62%.

Prevladava morski turizam, no ove godine je povećan je broj turista u avanturističkom, planinskom, lovnom, kulturnom i agro turizmu. Imamo i tzv. Generaciju Z, pa one koji dolaze na motociklima i  biciklima, do porodica s djecom. I naravno paket turizam jer se Albanija percipira i kao zemlja pristupačnih turističkih paketa.

STANDARD: Svjedočimo bumu aerodroma u Tirani koji je čak preuzeo od Beograda primat regionalnog huba. Rekao bih da su ovo promjene na bolje. Ako jesu šta je do ovoga dovelo?

TOPUZI: Uvedeni su niskotarifni operateri. Od tada tranzit aerodroma Rinas eksponencijalno raste. Sada je iz Tirane više od 110 direktnih letova prema velikim gradovima država Evropske unije. Postoje neke destinacije gdje možete letjeti i do 5 puta dnevno.

Zahvaljujući tome Rinas je postao regionalni aerodrom koji koriste građani susjednih država. Ukidanje viza za građane Kosova povećalo je i njihov protok.

STANDARD: Kakvi su podaci o prihodu od turizma?

TOPUZI: Prihod od turizma je u prvih šest mjeseci iznosio je 2,4 milijarde eura.

Samo hoteli i ljetovališta na obali, koji imaju ugovorene aranžmane s agencijama, uglavnom u Draču, Šenđinu i Valoni, bilježe porast od preko 10% u broju turista iz država Evropske unije.

STANDARD: Kakva je u Albaniji situacija s plaćanjem poreza državi od strane privatnih ugostitelja? Hrvatska je na primjer to sjajno riješila digitalizovanjem cijelog postupka, dok Crna Gora radi na klasičan, starinski način pa je to kod nas dosta problematično. Kako se Albanija nosi s tim?

TOPUZI: Glavni problem za formalizaciju toga su apartmani za turistički najam, jer su tokom 2023. bili izvan porezne šeme. Vlada Albanije je u prvoj fazi promijenila pojedine propise i uvela ih u poreznu šemu. Postupno se osjeća učinak ove formalizacije jer je registrovani broj noćenja povećan za 36% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Vjerujem da ćemo tokom iduće godine imati nastavak postupne formalizacije ovog dijela smještaja.

Imamo obavezu izdavanja elektronski fiskalizovanih računa po hrvatskom modelu sistema SelfCare. Zakonska je obaveza izdati račun za pružene usluge. To je uvedeno u dvije faze. Prva faza procesa fiskalizacije sistema SelfCare počela je 1. januara 2021. za transakcije između javnih subjekata. Druga faza, koja je implementirana 1. jula 2021, uključivala je gotovinske transakcije između svih poslovnih subjekata u procesu naplate. Naravno, prve godine je bilo dosta problema jer mnoge djelatnosti nijesu bile pravilno postavljene. Ali je onda Vlada Albanije proširila ovaj sistem i primijenila ga uspješno na sve djelatnosti uslužnog sektora.

STANDARD: Kakvi su dalji strateški planovi Albanije u turizmu?

TOPUZI: Vlada Albanije sada radi na Strategiji turizma 2024-2030. U toku je početna faze – konsultacija Vjerujem da će Strategija biti usvojena u septembru.

U ovoj Strategiji imamo odrednicu orijentacije na elitni turizam bez zaostajanja za ostalim vrstama turizma. Imamo velike podsticaje u agroturizmu i za promovisanje naših ruralnih područja.

Važno je do da do 2030. bude završen glavni dio Jadransko-jonski koridor kako bismo u taj region mogli stići za nekoliko sati i tako ga pretvoriti u pristupačnu destinaciju. Biće važan i razvoj područja „mješovite namjene“, gdje će izgradnja hotela i odmarališta nadopuniti destinaciju kvalitetnim uslugama kao što su luke za jahte, luksuzne trgovine, luksuzni restorani itd.