Prošle nedjelje, spoljnopolitički odbor turskog parlamenta odložio je glasanje o kandidaturi Švedske za članstvo u NATO-u kako bi se omogućile dalje diskusije o ovoj temi.

Ministri spoljnih poslova NATO-a sastaće se u Briselu upravo tih dana, 28. i 29. novembra, a neki u zapadnom odbrambenom bloku su se nadali da će taj sastanak označiti prijem Švedske.

I Švedska i Finska su podnijele zahtjev za ulazak u NATO prošlog maja nakon ruske invazije na Ukrajinu.

U to vrijeme, turski lider Redžep Tajip Erdogan usprotivio se za oba zahtjeva zbog, kako je rekao, sjevernih zemalja koje štite one koje Turska smatra teroristima, kao i embarga na oružje.

Turska je podržala kandidaturu Finske u aprilu, ali je pustila Švedsku da sačeka.

Turska je zahtijevala da Švedska preduzme više koraka da obuzda lokalne članove Radničke partije Kurdistana, koju Evropska unija i Sjedinjene Države smatraju terorističkom grupom.

Kao odgovor, Stokholm je predstavio nacrt zakona o borbi protiv terorizma kojim bi članstvo u terorističkoj organizaciji postalo nezakonito, a takođe je ukinuo ograničenja na izvoz oružja u Tursku.

Kažu da su svoj dio ugovora potpisanog prošle godine ispunili.

Za ratifikaciju, prijedlog zakona treba da odobri skupštinski odbor za spoljne poslove prije nego što bude poslat parlamentu na glasanje, koje bi moglo da dođe danima ili nedjeljama kasnije.

Erdogan bi ga potom potpisao kao zakon kako bi se zaključio proces, čija je dužina frustrirala saveznike Ankare i testirala njene zapadne veze.

Mađarska takođe nije ratifikovala članstvo Švedske, ali se Turska vidi kao glavna prepreka njenom pristupanju.