Ukrajinska internet baza podataka „Mirtvorec“ (Mirotvorac), koja objavljuje imena i adrese osoba koje smatra neprijateljima Ukrajine, stavila je na svoju „crnu listu“ samostalnog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića.

Povod su bile nedavne Milanovićeve izjave da Ukrajini nije mesto u NATO-u i da je EU pokrenula „državni udar“ u Ukrajini 2014. godine, kojim je svrgnut proruski predsednik Viktor Janukovič.

Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine pozvalo je hrvatsku ambasadorku u Kijevu Anicu Džamić da protestuje zbog predsjednikovih izjava, koje su zauzvrat naišle na pozitivan odgovor u Rusiji.

Mirotvorec je naveo i opasku predsjednika Milanovića da je „na pitanje kako će Hrvatska reagovati na situaciju u Ukrajini, Milanović rekao: mi nemamo ništa s tim“, navodi se u saopštenju, citirajući Milanovića.

„Ukrajina ne pripada NATO-u. Kada je Ukrajina promijenila vlast, to je bio nedemokratski pokret, to je bio državni udar u kome je ubijeno 50 ljudi“, rekao je Milanović, kako prenosi Mirotvorac.

Na crnoj listi nalaze se podaci o oko 4.500 zapadnih, ukrajinskih i ruskih novinara koje su akreditovale proruske separatističke vlasti na istoku Ukrajine, što je bio uslov da rade na toj teritoriji. Mnogi od njih su kasnije dobili prijetnje.

Baza podataka je uspostavljena 2014. nakon sastanka između ukrajinskog političara Džordža Tuke i bivšeg pripadnika ukrajinske domaće obavještajne službe SBU, poznatog samo pod pseudonimom „Roman Zajcev“, piše londonski Tajms.

„Problem koji smo imali tada, imamo i danas. Bivši policajci, bivši vojnici i neke političke ličnosti i dalje imaju proruske stavove. Neki su se preselili u istočnu Ukrajinu ili Rusiju. Neki su među nama. Nismo imali zvaničnu bazu podataka sa njihovim imenima. Peacemaker je stvoren da popuni tu prazninu“, rekao je Tuka za Tajms.

Tamo je završio i osnivač muzičke grupe Pink Flojd Rodžer Volters, koji je prije tri godine izjavio da Rusija ima više prava na Krim nego Ukrajina.

Na listi je završila i bjeloruska spisateljica Svetlana Aleksijevič, nobelovka i kritičarka Kremlja, jer je napomenula da su neki etnički Ukrajinci pomogli nacistima u progonu Jevreja u Drugom svetskom ratu.

BIRN je zatražio komentar od ukrajinske ambasade u Zagrebu, ali nije dobio odgovor do trenutka objavljivanja.

Oleg Nikolenko, portparol ukrajinskog ministarstva spoljnih poslova, napisao je prošlog utorka na Fejsbuku: „Pitam se da li je Zoran Milanović mogao da postane predsjednik svoje zemlje sa takvom retorikom 1990-ih, kada se Hrvatska borila za očuvanje svoje državnosti? Da li bi njegovi birači pristali da zažmure pred okupacijom djelova njihove zemlje? Sumnjam.“

Nikonenko je takođe prokomentarisao: „Krim više nikada neće biti dio Ukrajine“. Rusija je jednostrano anektirala Krim 2014. godine, a gotovo sve članice međunarodne zajednice, uključujući Hrvatsku, odbijaju da ga priznaju kao rusku teritoriju.

Milanović je u srijedu povukao analogije između otcijepljenih oblasti Ukrajine i Kosova, bivše pokrajine Srbije odvojene od Srbije uz zapadnu vojnu podršku.

„Realnost je da Rusija pokušava nešto da uradi sa Ukrajinom, a primjer Kosova joj je kao trn u oku.

U jednom trenutku oni [Rusija] će morati ili da priznaju Kosovo ili da se pretvaraju da ga priznaju kako bi legalizovali ono što rade u Ukrajini. To je realnost“, rekao je Milanović.

Ovo nije prvi put da Milanović javno govori o Ukrajini na svoj specifičan način. Zbog toga se hrvatska vlada desnog centra nekoliko puta ogradila od njegovih izjava jer su u suprotnosti sa zvaničnom politikom Vlade i premijera Andreja Plenkovića.

Njegove nedavne izjave o Kosovu, da smo „Anektirali Kosovo. Mi i međunarodna zajednica. Uzeto je iz Srbije“, izazvali su još više blamaže, izazivajući proteste sa Kosova i čineći ga popularnim u Beogradu.