Obije kategorije spadaju pod definiciju modernog ropstva jer obuhvataju ljude koji „ne mogu da odbiju posao ili brak ili ne mogu otići zbog prijetnji, nasilja, prevara, zloupotrebe moći i ostalih oblika prisile – navodi se u saopštenju, prenosi Hina.
Ističe se da su situaciju pogoršale krize poput pandemije koronavirusa, oružanih sukoba i klimatskih promjena, koje su u ekstremno siromaštvo gurnule još više ljudi i prisilile ih na migracije.
”Mislim da smo jednostavno smanjili svoje dosadašnje napore, da smo skrenuli pogled s lopte kada je riječ o prisilnom radu”, rekao je generalni direktor ILO Gaj Rojder, pozvavši na poboljšanja u praksi zapošljavanja i inspekcijama rada.
On smatra da bi mogle pomoći i trgovinske mere, poput zabrane izvoza i uvoza proizvoda nastalih prisilnim radom, koje trenutno razmatra Evropska unija. U poređenju sa prethodnim brojkama iz 2016. godine, broj ljudi u modernom ropstvu u međuvremenu je porastao za oko 9.3 miliona, stoji u izvještaju.
Dodaje se da se više od polovine slučajeva prisilnog rada događa u zemljama s višim srednjim dohotkom ili u zemljama s visokim dohotkom, pri čemu je vjerovatnoća da će prisilnom radu biti izloženi migranti tri puta veća nego kada je riječ o domaćoj radnoj snazi.
U posebnom dijelu izvještaja ILO je objavio da je Katar, koji se već suočio s optužbama o kršenju radnih prava migranata zaposlenih u raznim branšama uoči Svjetskoga prvenstva u fudbalu, postigao „znatan napredak“ nakon otvaranja lokalne kancelarije ILO u toj zemlji u aprilu 2018.
U izvještaju se ukazuje i na zabrinutost zbog optužbi o prisilnom radu u nekim djelovima Kine. To se odnosi na izvještaj koji je 31. avgusta objavila Kancelarija UN za ljudska prava, u kojem stoji da su u Kini počinjena „ozbiljna kršenja ljudskih prava“ i da pritvaranje Ujgura i ostalih muslimana može predstavljati zločin protiv čovječnosti.
Preporučeno
Kina je više puta odlučno odbacila sve te optužbe i prošlog mjeseca je ratifikovala dvije konvencije protiv prisilnog rada.
Video