Video
Višegodišnji uzlazni trend vezan uz postotak gladi zaustavio se prošle godine jer su se mnoge zemlje ekonomski oporavile od pandemije, ali rat u Ukrajini i njegov pritisak na cijene hrane i energenata neutralizovali su neke od tih dobitaka, navodi UN u godišnjem Izvještaju o stanju sigurnosti hrane i ishrane u svijetu (SOFI).
Kao rezultat toga procjenjuje se da je 122 miliona više ljudi bilo gladno 2022. nego 2019. godine, a svijet je “daleko van puta” prema ispunjenju UN-ovog cilja održivog razvoja za iskorjenjivanje gladi do 2030. godine, navodi se u izvještaju.
Naprotiv, u izvještaju se predviđa da će 600 miliona ljudi biti pothranjeno 2030. godine.
“Vidimo da se glad stabilizuje na visokom nivou, što je loša vijest”, rekao je za Reuters Maximo Torero Cullen, glavni ekonomista UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), prenosi Hina.
Glad raste na Karibima, u zapadnoj Aziji i Africi
Glavni pokretači globalne gladi posljednjih godina bili su poremećaji izazvani sukobima, ekstremne klimatske situacije koje su prijetile poljoprivrednoj proizvodnji te ekonomske poteškoće pogoršane pandemijom, piše u izvještaju.
U nekim djelovima svijeta došlo je do smanjenja gladi, uključujući Južnu Ameriku i većinu regija u Aziji.
No, na Karibima, u zapadnoj Aziji i u Africi glad raste.
Kako bi promijenile trend, države moraju upariti humanitarnu pomoć s jačanjem lokalnih lanaca snabdijevanja hranom, rekao je Kevin Mugenya, direktor prehrambenih sistema u nevladinoj humanitarnoj organizaciji Mercy Corps za Reuters.
Preporučeno
Izvještaj su sastavili UN-ov Međunarodni fond za poljoprivredni razvoj, Dječji fond, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP) i FAO.
