Video
“To je i naš strateški cilj. Sjećamo se tragedija iz prošlosti ovog regiona, uključujući rat u Bosni i Hercegovini, okončan prije 25 godina, najsmrtonosniji konflikt u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, kako se takve tragedije više nikada ne bi ponovile”, poručio je evropski komesar u onlajn diskusiji Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta o situaciji u ovom vijeku, organizovanoj povodom dvadesetpetogodišnjice potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Pored zvaničnika EU, na skupu su govorili evropski poslanici i članovi parlamenata sa Zapadnog Balkana.
Varhelji je istakao da će zvanični Brisel dati svoj doprinos ubrzanju integracije regiona u EU, jer se time garantuju „stabilnost, bezbjednost i sloboda“.
“Regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi su veoma važni za evropsku integraciju. Između ostalog, to znači posvećenost Srbije i Kosova dijalogu koji se vodi pod okriljem EU, kako bi bilo pronađeno sveobuhvatno, održivo rješenje za kosovsko pitanje. Specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak predano radi na tome sa obje vlade”, kazao je on.
Varhelji je napomenuo da je značajno i prevazići velike socio-ekonomske razlike na Zapadnom Balkanu, zbog čega je EU nedavno odobrila Ekonomski i investicioni plan, u vrijednosti od devet milijardi eura.
“Potrebne su investicije u ključne oblasti, poput saobraćaja, energetike, privatnog sektora i mladih. Želimo da ljudi u regionu vide prve rezultate toga već za četiri-pet godina. Namjera nam je, između ostalog, da povežemo sve prijestonice Zapadnog Balkana auto-putevima i željeznicama, a težimo i stvaranju zajedničkog ekonomskog tržišta”, naglasio je evropski komesar.
Miroslav Lajčak je rekao da je Zapadni Balkan po površini manji od Rumunije, ali da je, kako je to rekao Vinston Čerčil, „Balkan proizveo više istorije, nego što je to mogao da proguta“.
Lajčak, foto: Twitter
“Evropska perspektiva ovog regiona je najvažnija. Osim što EU promoviše svoje standarde i vrijednosti, značajno je i što izdvaja velike svote novca za investicije”, naveo je on.
Govoreći o izazovima s kojima se trenutno suočava Zapadni Balkan, Lajčak je pomenuo „dinamične političke procese“, uključujući parlamentarne izbore u nekoliko država, među kojima je i Srbija, te činjenicu da je „prošlost u znatnoj mjeri prisutna“, i „geostrateške interese drugih, vanevropskih sila, i kovid krizu“.
Povodom normalizacije odnosa Beograda i Prištine, Lajčak je poručio da se „dijalog nastavlja“, te da se u ovoj fazi pregovara o „međusobnim finansijskim potraživanjima i imovinskim pitanjima“.
Preporučeno
“Dobro je što pregovori traju, ali dijalog je dug, krivudav put, to nije pravolinijska saobraćajnica”, naglasio je specijalni predstavnik EU za razgovore o Kosovu, koji je zahvalio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i kosovskom premijeru Avdulahu Hotiju na „liderstvu i posvećenosti“.
