Video
Evropski parlamentarci, članovi različitih odbora, okončali su 12. novembra saslušanja svih 26 kandidata. Uslijedili su pregovori poslaničkih klubova, koji se nijesu baš dobro završili. Političke frakcije nijesu uspjele da usaglase stavove i odobre mandate za šest najviših komesara, pa je predsjednica EK Ursula fon der Lajen sazvala sastanak u svom kabinetu, s nadom da će se u tim uslovima doći do rješenja. No, pozitivnog rezultata nije bilo, jer se sve zaustavilo zbog odbijanja parlamentaraca da se izjasne o sedam kandidata.
Tako zeleno svjetlo još nijesu dobili Tereza Ribera, Rafaele Fito, Stefan Sežurne, Hena Virkunen, Roksana Mincatu i Kaja Kalas, kojoj treba da pripadne ključno mjesto visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost. No, ključno odgađanje povezano je sa Oliverom Varheljijem (aktulenim komesarom za proširenje), koji je „u nemilosti” većeg dijela parlamenta zbog tijesnih veza s kontroverznim predsjednikom Vlade Mađarske Viktorom Orbanom.
Prema informacijama insajdera iz Brisela, teško da će se oprečni stavovi usaglasiti do 20. novembra, da bi se personalna rješenja cijelog „paketa” na vrhu EK našla na dnevnom redu sjednice koja će biti održana između 25. i 28. novembra. Evropske narodne partije okupljene u EPP grupi, uslovile su izbor Ribere saslušanjem u parlamentu njene zemelje Španije, povodom katastrofalnih poplava koje su pogodile Valensiju. Odustajanje od takve namjere najavljuju pod uslovom da se bespogovorno prihvati imenovanje Varheljija. Tek nakon toga na red će doći glasanje.
Dosadašnje iskustvo govori da će se „za prolaz“ tražiti dvotrećinska većina u svakom od odbora pred kojima su saslušanja održavana između 4. i 12. novembra. Ako se, pak, ne potvrde pozicije za potencijalnih šest potpredsjednika i jednog komesara, o sudbini njih sedmoro moglo bi da se odlučuje tajnim glasanjem, gdje im je potrebna prosta većina poslanika.
Vjerovatnija je opcija da poslaničke grupe socijalista i demokrata zatraže degradaciju Fita i ne podrže Varheljija, što znači da će se o kandidatima iz Italije i Mađarske odlučivati u dodatnom roku. To znači da će se za novi sastav kolegijuma EK glasati mnogo kasnije, a da će na dužnost stupiti tek 2025. godine.
U sjedištu EK ne gube nadu da će u posljednjem trenutku stići sve pozitivne ocjene, što je potvrdio i glavni portparol Erik Mamer izrazivši nadu da će novi kolegijum biti spreman da počne da radi prvog dana narednog mjeseca.
Konačnu ocjenu o saslušanjima kandidata trebalo bi 21. novembra da donese Kolegijum predsjednika EP, koji čine šefica parlamenta Roberta Mecola i lideri političkih grupacija. Do 28. novembra EP treba da odobri cjelokupan sastav EK, kako bi ona počela da radi 1. decembra.
BEZ ODLUKE
Mediji sa tijesnim vezama u Briselu ističu da je 19 kandidata dobilo „prelazne ocjene“ poslanika u komitetima pred kojim su saslušavani, bez obzira na nivo znanja, političko iskustvo ili poslove koje su do sada obavljali. Svako od njih uspio je da „odbije“ napade partija koje zastupaju suprotne pozicije EP i van njega.
Jedini kandidat za komesara koji nije imao dovoljno dobar nastup bio je Varhelji, određen da bude na čelu sektora za zdravlje i dobrobit životinja. Uzdanica mađarskog premijera Orbana, nije imao baš mnogo prijateljskih lica među europarlamentarcima, ali je sve prošlo „bolje od očekivanog”. Obećao je reviziju Uredbe o medicinskim sredstvima, donošenje Zakona o kritičnim ljekovima u prvih 100 dana i dalje insistiranje zabrane uzgajanja u zatvorenim prostorima. No, morao je da odgovara i na pitanja o ženskim pravima, vakcinama i njegovim drugim kontroverznim stavovima.
Odlaganje ocjene njegove podobnosti za novo mjesto komesara, sobom je povuklo i pomjeranje datuma odnosno blokiranje odobrenja za svih šest potpredsjedničkih mjesta.
I Rafaele Fito (Italija), izvršni potpredsjednik za koheziju i reforme je među onima za koje je odgođeno odlučivanje. Na saslušanju je pokazao zbog čega ga smatraju suptilnim i blagim političarem, iako je blizak premijerki desnog centra Đorđi Meloni. Ipak, naglasio je da neće raditi u interesu Italije, već će biti privržen cijeloj EU.
Kaja Kalas (Estonija), potpredsjednica i visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku na ovu poziciju stiže nakon dugog staža u državnoj politici, te uz jasne poruke o snazi EU u svijetu. Podržala je Ukrajinu rekavši da mora pobijediti u ratu protiv Rusije, a Kinu opisala kao „sistemskog rivala” koji pokušava potkopati međunarodni poredak, sa zemljama poput Sjeverne Koreje i Irana. Ipak, i njena ocjena podobnosti je odgođena.
Teresa Ribera (Španija), izvršna potpredsjednica za čistu, pravednu i konkurentnu tranziciju, iako dobro pripremljena za poziciju koju treba da preuzme, nije precizirala što podrazumijeva Ugovor o čistoj industriji (Clean Industrial Deal) za koji se očekuje da će biti predstavljen u prvih 100 dana nove EK.
Hena Virkunen (Finska), izvršna potpredsjednica za tehnološku nezavisnost, sigurnost i demokratiju, u Briselu je više od deceniju, radeći u EP na digitalizaciji. Imala je jasne stavove o slobodi govora i Elonu Masku, vještačkoj inteligenciji i ChatGPT-u, uključujući regulaciju ovih oblasti.
Roksana Mincatu (Rumunija), izvršna potpredsjednica za ljude, vještine i obučenost, bavila se temama od minimalne zarade do stručnog osposobljavanja, a najviše programom Erasmus+ koji smatra „ključnim primjerom onoga što Evropa radi najbolje”.
Stefan Sežurne (Francuska), izvršni potpredsjednik za napredak i industrijsku strategiju, našao se među personalnim rješenjima neposredno prije objavljivanja kandidata, i to kao bliski saradnik predsjednika Emanuela Makrona. Zbog toga se mnogi nadaju da će moći da spasi Evropu od pretvaranja u geopolitičko zaleđe svijeta kojim dominiraju Kina i SAD.
POZITIVNI ISHODI
Na osnovu saslušanja koja su trajala između tri i tri i po sata, odbori EP potvrdili su pozicije za 19 budućih komesara.
Marta Kos (Slovenija) dobila je prvi stepen parlamentarne potvrde za komesarku za proširenje. Pjotr Serafin (Poljska) treba da se nađe na mjestu komesara za budžet, borbu protiv korupcije i javnu upravu, Valdis Dombrovskis (Letonija) biće komesar za ekonomiju i produktivnost, implementaciju i simplifikaciju, a ujedno će imati zadatak glavnog investicionog koordinatora. Vopke Hekstra (Holandija) imenovana je za mjesto komesara za klimu, nultu emisiju ugljen dioksida i čisti razvoj, Andrijus Kubilius (Litvanija) za odbranu i svemir, a Jozef Sikela (Češka Republika) za međunarodna partnerstva te razvojnu saradnju.
Kostas Kadis (Kipar) treba da bude potvrđen kao komesar za ribarstvo i okeane, Hadža Lahbib (Belgija) za pripravnost, upravljanje krizama i ravnopravnost, Marija Luiz Albukerke (Portugal) kao komesarka za finansijske usluge i zajedničku štednju i ulaganja, dok je Magnus Bruner (Austrija) viđen kao komesar za unutrašnje poslove i migracije.
Džesika Rozval (Švedska) čeka potvrdu za mjesto komesarke za životnu sredinu, vodu i kružnu ekonomiju, Dan Jorgensen (Danska) za energetiku i stanovanje, Dubravka Šuica (Hrvatska) za Mediteran, a Majkl Mekgrat za demokratiju, pravdu i vladavinu prava.
Preporučeno
Ekaterina Zaharijeva (Bugarska) imaće portfelj za startape, istraživanje i inovacije, Apostolos Cicikostas (Grčka) za održivi transport i turizam, Kristof Hansen (Luksemburg) za poljoprivredu i hranu, Glen Miklef (Malta) a međugeneracijsku pravednost, mlade, kulturu i sport, dok Maroš Šefčovič (Slovačka) treba da preuzme trgovinu i ekonomsku bezbjednost.
