Video
Radni sto uz prozor, zgrada okrenuta ka jugu – u hladnijem i mračnijem dijelu godine sunce i toplota veliki su plus. Međutim, ljeti takva radna mjesta, bez zaštite od sunca i klimatizacije, postaju nepodnošljivo topla. Kao posljedica klimatskih promjena, u Njemačkoj su sve češći i duži periodi s temperaturama koje dostižu i do 40 stepeni.
Efikasno hlađenje u Njemačkoj i dalje je relativno rijetko. Dok je u Sjedinjenim Američkim Državama klimatizacija praktično dio osnovne opreme, u Njemačkoj je ima u samo šest odsto privatnih domaćinstava. Kada je riječ o kancelarijskim i javnim zgradama, oko 50 odsto njih u međuvremenu raspolaže uređajima za hlađenje.
Zaštita od hladnoće umjesto od vrućine
„U sjevernim zemljama gradnja je, zbog hladnih zima, više usmjerena na zadržavanje toplote“, ukazuje ekonomistkinja Katarina Utermel, koja se u osiguravajućem koncernu Allianz bavi istraživanjem ekonomske politike. Ona je koautorka studije o posljedicama vrućine za njemačku privredu. U studiji se upozorava na ogromne troškove – produktivnost opada, a troškovi energije rastu. Ekstremna vrućina odavno više nije kratkotrajna vremenska pojava, već strukturni ekonomski šok.
Za ljudsko tijelo temperature od 30 stepeni Celzijusa predstavljaju veliko opterećenje, naročito ako organizam na njih nije naviknut. Oslabljena koncentracija, pojačano znojenje, reakcije srca i krvotoka – sve to ima mjerljive posljedice po rad, kaže Utermel u razgovoru za DW.
„Iznad 30 stepeni produktivnost opada za tri odsto po svakom dodatnom stepenu, dok troškovi energije rastu za 1,2 odsto po stepenu.“ Ljudi rade sporije, greške se gomilaju, a mašine se pregrijavaju. Ukoliko se prostorije hlade, potrebna je veća količina električne energije, koja je skupa.
Iznad 30 stepeni – više bolovanja, slabiji učinak
Najviše su pogođeni ljudi koji rade na otvorenom, poput radnika u građevinarstvu, poljoprivredi ili dostavljača paketa. Njihovo zdravlje direktno je ugroženo visokim temperaturama. Prema njemačkom Ministarstvu rada, u danima s više od 30 stepeni Celzijusa broj bolovanja poraste za oko 3,5 odsto, dok tokom dužih toplotnih talasa može da se popne i na šest odsto. To dodatno utiče na pad produktivnosti.
Prema studiji Allianza, ukupni ekonomski gubici u Njemačkoj zbog vrućina mogli bi u periodu od 2026. do 2030. da dostignu oko 120 milijardi eura. Mogući pad bruto domaćeg proizvoda procjenjuje se na do tri odsto. Smanjeni prinosi mogli bi dodatno da oslabe spremnost kompanija na ulaganja, što bi negativno uticalo na buduću produktivnost i konkurentnost, navodi se u studiji.
Najtopliji jun otkako se vrše mjerenja
Kada je riječ o ekonomskim posljedicama klimatskih promjena, Njemačka se trenutno nalazi u sredini evropske ljestvice. Francuska, Italija i Španija već su znatno više pogođene, dok zemlje sjeverne Evrope čak djelimično imaju koristi, jer u blažim zimama troše manje energije za grijanje.
Prema podacima Njemačke meteorološke službe (DWD), između 1961. i 1990. u prosjeku je bilo 4,2 dana godišnje sa temperaturama iznad 30 stepeni. U periodu od 1991. do 2020. taj broj porastao je na 8,9 dana, dok danas iznosi između 18 i 20 dana godišnje – više na jugu, manje na sjeveru zemlje. Ovaj sadašnji toplotni talas predstavlja najduži zabilježeni u jednom junu od početka meteoroloških mjerenja.
Nespremnost na toplotno opterećenje
„Evropa se zagrijava brže od bilo kog drugog kontinenta i to plaćamo ljudskim životima“, upozorava Hans Henri Kluge, regionalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za Evropu. On navodi da je više od 200.000 ljudi u Evropi u posljednje četiri godine umrlo usljed posljedica visokih temperatura.
Privreda nije dovoljno pripremljena za ovakvo opterećenje, ističe Utermel. „Već danas je jasno da visoke temperature utiču na prihode i troškove kompanija.“ Ipak, reakcije su uglavnom kratkoročne, poput rada od kuće ili prilagođenog rasporeda za roditelje kada se nastava zbog vrućine ranije završava.
Koliko smiju da budu tople radne prostorije?
Poseban zakon koji reguliše rad u uslovima vrućine u Njemačkoj zasad ne postoji, niti zaposleni imaju pravo na takozvane „slobodne dane zbog vrućine“. Relevantna je Uredba o radnim mjestima. Ona propisuje da poslodavci već od 26 stepeni treba da razmotre mjere zaštite, dok su na 30 stepeni obavezne konkretne mjere, poput obezbjeđivanja napitaka ili prilagođavanja radnog vremena. Na temperaturama iznad 35 stepeni radni prostor se u pravilu smatra neadekvatnim.
Opoziciona stranka Levica smatra da to nije dovoljno i zahtijeva strože, zakonski definisane mjere zaštite od vrućine. U zatvorenim prostorima trebalo bi obezbijediti piće, zaštitu od sunca, ventilatore i više pauza, dok bi radnici na otvorenom trebalo da dobiju takozvanu klimatsku naknadu za skraćeno radno vrijeme.
Katarina Utermel posebno naglašava značaj dugoročnog pristupa i preventivnog djelovanja: „Njemačka mora prestati da vrućinu posmatra kao isključivo ljetnji problem.“ Ona smatra da i država ima važnu ulogu i predlaže poreske olakšice za zgrade prilagođene višim temperaturama, uz konkretne mjere poput svjetlijih fasada i ozelenjavanja objekata.
Problemi sa strujom i željeznicom
Visoke temperature imaju posljedice i po infrastrukturu. Kao primjer navodi se toplotni talas u Francuskoj 2019. godine, kada su nuklearne elektrane morale da smanje proizvodnju zbog nedostatka rashladne vode. To je dovelo do manjka struje i porasta cijena. I tokom ovog toplotnog talasa u Francuskoj dolazi do otkazivanja željezničkih linija, jer se šine na visokim temperaturama deformišu.
„Na temperaturama iznad 38 stepeni Celzijusa dio infrastrukture više ne funkcioniše kako treba“, upozorava Utermel. „Država mora mnogo više da ulaže i infrastrukturu učini otpornijom.“ To je dodatni izazov za javne finansije koje su već pod pritiskom.
Sijesta za Njemačku?
Možda pogled na zemlje koje su dugo izložene ekstremnim temperaturama može pomoći. U južnoj Evropi, na primjer, najtopliji dio dana tradicionalno je vrijeme odmora – radnje su zatvorene, a aktivnosti se usporavaju. Postavlja se pitanje da li bi i Njemačka trebalo da uvede nešto slično „sijesti“.
„Teško je to jednostavno prenijeti, jer se radi o svojevrsnoj kulturnoj instituciji“, kaže Utermel. Ipak, kao realnu opciju navodi fleksibilnije radno vrijeme: „Raniji početak radnog dana, pauza tokom najtoplijeg dijela dana i nastavak posla kasnije – to bi moglo biti rješenje.“
Preporučeno
Njemačka će morati da se prilagodi novim klimatskim uslovima kroz odgovarajuće mjere zaštite od vrućine, smatra Utermel. „Kompanije koje to učine na vrijeme imaće za deset godina jasnu konkurentsku prednost u odnosu na one koje budu čekale.“
