Video
Susret dolazi u jeku novih napetosti nakon lokalnih izbora u četiri sjeverne kosovske opštine, koje su Srbi bojkotovali. Srpska strana kaže da ništa ne očekuje, a kosovska se nada da će tema biti sudbina nestalih. Ali, najveći spor ostaje Zajednica srpskih opština.
“Svaka strana treba da uradi nešto kako bi dobila nešto”, rekao je portparol EU Peter Stano, najavljujući susret.
Uspjeh samo pod pritiskom?
No, i dalje nije jasno šta se može očekivati od sastanka, posebno što su i Vučić i Kurti pred domaćim javnostima nastavili da demonstriraju nepopustljivost.
Bojan Elek, iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, kaže da je primjetna promjena politike Beograda i Prištine, ali samo za međunarodnu zajednicu.
“Domaćoj javnosti se sugeriše da se nije odustalo od maksimalističkih zahteva dok se međunarodnoj zajednici pokazuje konstruktivna strana i garantuje se puna primjena sporazuma”, kaže Elek za DW. On vjeruje da će sporazum na kraju ipak biti primijenjen.
“Ohridski sporazum je važeći u cjelosti, a ključ za njegovu primjenu je što skorije formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO). Nakon ogromnih pritisaka od strane međunarodne zajednice, i činjenice da će ZSO biti tema na ovom idućem sastanku, djeluje da uskoro možemo da očekujemo njeno formiranje“, dodaje Elek.
Slično smatra i prištinski sociolog i analitičar Artam Muhadžiri. Kaže, već je uobičajeno za ovakve susrete da dolaze “pod tenzijama, sa veoma suprotstavljenim stavovima”. “Uspjeh će biti moguć samo pod ogromnim međunarodnim pritiskom”, uvjeren je on.
Muhadžiri u razgovoru za DW primjećuje da se stvari pomjeraju i na Kosovu, koje je dobilo viznu liberalizaciju i članstvo u Savjetu Evrope. “Ohridski sporazum je preokrenuo politiku premijera Kurtija za 180 stepeni kada se radi o ZSO. Zato je Kosovo napredovalo odmah”.
Predigra sastanka
Premijer Kurti je tokom nedavne posjete spomeniku nestalima ispred Skupštine Kosova rekao da se nada da će se na sastanku u utorak pričati o temi nestalih lica. Kosovo i Srbija su usaglasile jednu deklaraciju, početkom aprila kada su se delegacije sastale poslednji put.
“Očekujem da se 2. maja hitno tretira pitanje nestalih, jer ovdje žrtve nisu samo nestali i njihove porodice, već čitav naš narod”, izjavio je Kurti na Nacionalni dan nestalih na Kosovu, koji je obilježen 27. aprila.
Međutim, Priština je prethodno organizovala izbore u četiri opštine na sjeveru Kosova, na kojima je glasalo tek tri odsto građana, a za gradonačelnike su izabrani etnički Albanci.
Takvi izbori, kao i činjenica da ih je međunarodna zajednica načelno prihvatila, iznervirala je predsjednika Srbije Vučića. Na pitanje novinara šta u toj atmosferi očekuje u Briselu, on je kratko rekao: “Od sastanka 2. maja ne očekujem ništa”.
Kurti ne može vječno da izbjegava ZSO
Za Srbiju i kosovske Srbe formiranje ZSO ostaje uslov svih uslova – tek nakon toga, kažu, mogu da se vrate u institucije.
„Da bi ZSO funkcionisala, neophodno je učešće srpske zajednice na Kosovu. Nakon lokalnih izbora na severu, ne postoje uslovi za to i moraće da se nađe rešenje“, kaže o tome Bojan Elek.
“Ukoliko ZSO bude dogovorena sada u Briselu, to može da bude podsticaj koji bi doprinio povratku Srba u kosovske institucije”, vjeruje ovaj naš sagovornik.
Artan Muhadžiri smatra da Kurti ne može da izbjegne formiranje ZSO. “Biće gubitnik za domaću javnost. Ali, u suprotnom bi međunarodnoj zajednici poslao signal da nije stabilan partner za velike geopolitičke projekte”.
Doduše, Muhadžiri dodaje da će teško ove sedmice u Briselu biti epohalnih pomaka. Kaže, obje strane igraju na odugovlačenje. “Model nagrada i kazni od strane EU je jedina moguća motivacija za strane u dijalogu da ubrzaju proces i na kraju postignu finalni sporazum”.
Kao mogući rok nameće se donatorska konferencija za Srbiju i Kosovo, koja bi mogla da se održi sredinom avgusta.
Preporučeno
“Politički lideri su svjesni da će do donatorske konferencije predviđene sporazumom sva pažnja biti usmjerena na njihove korake i koliko rade na primjeni dogovorenog“, uvjeren je Bojan Elek.
