Video
Putinov pomoćnik Jurij Ušakov, potvrđujući sastanak 15. avgusta na Aljasci, podsjetio je da su SAD i Rusija bliski susjedi koji dijele zajedničku granicu – Beringovo more koje razdvaja dvije države i dva kontinenta.
„Sasvim je logično da naša delegacija jednostavno preleti Beringov moreuz i da se tako važan i očekivan samit između dvije zemlje održi na Aljasci“, kazao je Ušakov.
Kremlj očekuje da će sljedeći sastanak Putina i Trampa nakon Aljaske biti održan u Rusiji, a zvaničan poziv je već uručen američkom predsjedniku.
Dolazak na Aljasku ne samo da će olakšati putovanje ruske delegacije, koja neće morati da preleće druge zemlje, već će bezbjednosnim službama olakšati i pojednostaviti posao.
Troj Bafard, direktor Centra za arktičku bezbjednost i otpornost na Univerzitetu Aljaske u Ferbanksu, rekao je za RIA Novosti da će se sastanak najvjerovatnije održati u Enkoridžu i da se ne očekuju bezbjednosni problemi.
„Sastanak će se vjerovatno održati u Enkoridžu ili njegovoj okolini. Logistička infrastruktura za prijem letova i delegacija visokog nivoa je tamo dobro razvijena. Najnoviji primjer je sastanak bivšeg američkog državnog sekretara Entonija Blinkena sa kineskom delegacijom“, rekao je Bafard.
On je napomenuo da se za predsjednikove posjete uvijek angažuju dodatni resursi, a obezbjeđuje se i prateće obezbjeđenje, obično od strane snaga iz jedinica prestonice.
„Neće biti problema sa bezbjednošću“, zaključio je Bafard.
Vlasti Aljaske su ruskoj agenciji saopštile da ne znaju gdje će se sastanak održati.
Tramp i Putin će na Aljasci razgovarati ne samo o pronalaženju dugoročnog rješenja za mir u Ukrajini, već će razmatrati i ekonomske projekte na Aljasci i Arktiku, za koje Moskva i Vašington vide „velike i obostrano korisne perspektive“, prenijela je ruska agencija.
Aljaska – skromno mjesto za visoke pregovore
Ovo nije prvi put da se Aljaska izabere za mjesto sastanka i osjetljivih razgovora na visokom nivou. Najviši zvaničnici administracije Džozefa Bajdena su 2021. godine u Enkoridžu, gradu sa oko 300 hiljada stanovnika, ugostili visoku kinesku delegaciju.
Dvije delegacije su dva dana vodile razgovore u skromnom hotelu sa četiri zvjezdice u centru grada, a veći dio tih razgovora odvijao se iza zatvorenih vrata.
Kako su mediji pisali, sastanak je bio napet. Dok su SAD izražavale „duboku zabrinutost“ zbog nekih kineskih aktivnosti u inostranstvu, kineski zvaničnici su optužili američku delegaciju da je „snishodljiva“ i „licemjerna“.
Još jedan aspekt ove lokacije je to što će se američki predsjednik naći u ulozi domaćina na svojoj teritoriji, koja je nekada bila ruska.
Naime, sve do 30. marta 1867. godine Aljaska je pripadala Rusiji, koja je na tom prostoru i osnovala prva naselja. Međutim, zbog finansijskih teškoća u carstvu i straha da bi Britanci mogli da preuzmu kontrolu nad teritorijom i sve slabije trgovine sa naseljenicima, Rusija je za tadašnjih 7.200.000 dolara prodala Aljasku Sjedinjenim Američkim Državama.
Aljaska je najveća američka država po površini – 1.518.775 kilometara kvadratnih, i sa samo pola miliona stanovnika. Prekrivena je planinama sa aktivnim vulkanima i ledenjacima. Tu se nalazi i najviši vrh Sjeverne Amerike (Maunt Makinli) visok 6.149 metara nadmorske visine.
Aljasku je otkrio ruski istraživač Vitus Bering 1741. godine. Prvo naselje podigli su Rusi 1783. godine na ostrvu Kodijaku.
Preporučeno
Starosjedioce (Indijance, Eskime i Aleute) ugovor između Rusije i SAD je nezadovoljio, a državljanstvo SAD su dobili tek 1924. godine. Vašington je 1971. godine donio rješenje po kojem su domoroci dobili vlasništvo nad oko 11 odsto teritorije i udio u energetskim naftnim kompanijama.
