Video
Životni uspjeh na balkanskim prostorima – “njemačka penzija” – mogla bi postati teže dostižna, ako je suditi po tvrdnjama prvog čovjeka njemačke vlade.
Kako prenosi Dojče vele, kancelar Olaf Šolc prije nekoliko je dana izjavio kako će vlada pokušati da ograniči broj prijevremenih penzonisanja kako bi se spriječila potencijalna kriza tamošnjeg penzionog sistema.
Tamošnji ekonomisti već neko vrijeme upozoravaju da se najveću evropsku ekonomiju suočava s nestašicom radne snage, pa nema dovoljno radnika koji bi punili penzione fondove i tako finansirali isplatu penzija postojećim penzionerima.
Da situacija ne postane gora, radnike bi trebalo zadržati na radnom mjestu koliko je god moguće duže, smatra kancelar Šolc. “Broj onih koji uistinu mogu odraditi cijeli radni vijek mora biti podignut”, kazao je Šolc za njemačke medije.
Iako Njemačka namjerava do 2031. podignuti dob za odlazak u penziju sa 65 na 67 godina – a u zemlji se vode polemike i o potrebi dodatnog podizanja dobi – sve više radnika odlazi u penziju sa 63 ili 64 godine života.
Naime, od 2014. tamošnji radnici imaju pravo na državnu penziju sa 63 godine života bez umanjenja iznosa ako ispunjavaju uslov o 45 godina staža. Prema proračunima Berlina, svake godine u prijevremenu penziju ode oko 200.000 radnika.
Prema podacima njemačkog penzionog zavoda, samo prošle godine mogućnost odlaska u penziju prije navršenih 65 godina života iskoristilo je 270.000 radnika.
Tako u ukupnom broju novih penzionera oni koji su uzeli prijevremenu mirovinu čine 26,3 posto udjela, izračunali su njemački statističari. Zanimljivo je da je sve više radnika spremno otići u prijevremenu penziju čak i ako će dobiti umanjenje jer nemaju dovoljno staža.
Rješenje u strancima
Ova grupa, koja u prosjeku u penziju odlazi 28 mjeseci ranije, čini oko četvrtine onih koji su lani postali penzioneri. Prema Šolcovim riječima, vlada želi da vidi i povećanje udjela žena u radnoj snazi, ali će za to biti potrebno povećati broj škola i vrtića s cjelodnevnim boravkom. Jedno od rješenja za sve krhkiji njemački penzioni sistem je i privlačenje kvalifikovane radne snage iz inostranstva.
Podsjetimo, u novembru je njemačka vlada usuglasila reformu imigracionog zakonodavstva kojoj je cilj povećati priliv radnika iz država izvan Evropske unije.
Stručnjaci tvrde kako Njemačkoj svake godine treba najmanje 400.000 stranih radnika kako bi se nadoknadio odliv zbog odlaska u penziju. Kancelar je pojasnio kako reforme ne znače i podizanje openzionih doprinosa prije kraja mandata sadašnje vlade u 2025. godini.
Preporučeno
Projekcije govore da će stanovništvo Njemačke ove godine porasti za 1,2 miliona ljudi, ponajviše zbog izbjeglica iz Ukrajine i dostići 84 miliona. Ako stopa imigracije ostane visoka, 2070. Njemačka bi mogla imati 90 miliona stanovnika, smatraju statističari.
