Video
Parlamentarni izbori održani u Srbiji 25. oktobra predstavljaju prekretnicu u političkom životu zemlje, ocjenjuju brojni međunarodni mediji, nakon što je Aleksandar Vučić priznao izborni poraz svog političkog bloka i pobjedu liste okupljene oko studentskog pokreta.
Prema preliminarnim procjenama koje je Vučić saopštio u nedjelju uveče, Studentska lista mogla bi da osvoji između 135 i 140 mandata u parlamentu sa 250 mjesta, dok bi njegov Srpski napredni pokret (SNS) imao oko 105 poslanika. Euronews je, pozivajući se na procjene zasnovane na uzorku, izvijestio da je studentska lista osvojila oko 2,2 miliona glasova, odnosno približno 52 odsto, prema oko 1,72 miliona glasova za SNS, odnosno 32,3 odsto.
U izvještajima stranih redakcija izbori se ne posmatraju samo kao nadmetanje dvije političke opcije. Oni se predstavljaju i kao test podrške sistemu koji je obilježio srpsku politiku od 2012. godine, ali i kao pokušaj studentskog pokreta da nezadovoljstvo građana zbog korupcije, stanja institucija i načina upravljanja pretvori u konkretnu političku promjenu.
Za međunarodne medije posebno je značajno što pobjednički pokret nije nastao kao tradicionalna stranka, već iz protesta koji su se proširili nakon tragedije na željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine, kada je u padu nadstrešnice poginulo 16 ljudi.
REUTERS: KRAJ POLITIČKE DOMINACIJE I POČETAK NOVE ERE
Reuters pobjedu studentskog pokreta opisuje kao istorijski politički preokret koji bi mogao da označi završetak dugog perioda Vučićeve dominacije i otvori novo poglavlje u Srbiji.
U izvještaju se podsjeća da su studentski protesti, koji su trajali gotovo dvije godine, prerasli u širi društveni pokret usmjeren protiv korupcije i načina upravljanja državom. Agencija navodi da je pritisak na vlast rastao nakon pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine, kada je poginulo 16 osoba.
Reuters ističe da je tragedija postala simbol zahtjeva za odgovornošću institucija, a da su studentske demonstracije vremenom privukle građane koji su nezadovoljni stanjem u zemlji i koji nijesu nužno bili dio tradicionalnih opozicionih stranaka.
Posebno se ukazuje na sastav pobjedničke liste. Među 250 kandidata nalaze se profesori, advokati, poljoprivrednici i drugi predstavnici različitih profesija, od kojih su mnogi prije izborne kampanje bili široj javnosti relativno nepoznati.
Prema Reutersovom izvještaju, u Beogradu su nakon Vučićevog priznanja poraza hiljade građana izašle na ulice, dok su automobili prolazili uz sirene, a okupljeni slavili rezultat. Agencija navodi da su pojedini bulevari bili ispunjeni građanima, što je izazvalo zastoje u saobraćaju.
Ipak, Reuters ne predstavlja izborni rezultat kao završetak političke borbe, već naglašava da pobjednički pokret tek treba da pokaže da li može zahtjeve sa protesta da pretoči u djelotvornu politiku.
To podrazumijeva formiranje vlade, izbor kadrova, donošenje odluka o ekonomiji i javnim finansijama, ali i ispunjavanje obećanja o borbi protiv korupcije i jačanju institucija.
THE GUARDIAN: NEZADOVOLJSTVO DUGOGODIŠNJOM VLAŠĆU
Britanski The Guardian izborni rezultat povezuje sa visokom izlaznošću i dvogodišnjim studentskim protestima koji su doveli do vanrednih parlamentarnih izbora.
List navodi da su se ispred biračkih mjesta širom Srbije formirali dugi redovi, a da su na pojedinim lokacijama birači čekali i do dva sata. Prema procjeni CeSID-a i Ipsosa koju prenosi Guardian, izlaznost je do 19 sati iznosila 67,6 odsto, što je predstavljeno kao najviši nivo od raspada Jugoslavije 1992. godine. Riječ je o procjeni objavljenoj tokom izbornog dana, a ne o konačnom zvaničnom podatku.
Guardian ukazuje da su studenti uspjeli da nezadovoljstvo pretvore u izbornu mobilizaciju, predstavljajući se kao alternativa etabliranim političkim strukturama. Njihov nastup, prema izvještaju, bio je usmjeren i na građane koji su izgubili povjerenje u tradicionalne stranke.
List opisuje i neravnopravne uslove kampanje. Navodi da je SNS raspolagao snažnom partijskom infrastrukturom i značajnim uticajem na medijski prostor, dok su predstavnici studentskog pokreta nastojali da dođu do birača kroz neposredne razgovore, obilazak manjih mjesta i okupljanja širom zemlje.
Guardian podsjeća i na Vučićeve optužbe da studentski pokret služi interesima stranih sila, koje su studenti odbacivali. Istovremeno, izvještaj ukazuje da je vlast tokom kampanje nudila povećanja penzija i plata u javnom sektoru, nastojeći da zadrži podršku birača predstavljanjem ekonomskih rezultata i svoje uloge u međunarodnim odnosima.
Posebno je značajan dio izvještaja koji se odnosi na sumnje u regularnost izbornog procesa. Guardian prenosi upozorenja nezavisnih posmatrača o fotografisanju glasačkih listića, mogućem pritisku na birače, pokušajima kupovine glasova i drugim nepravilnostima.
EURONEWS: OD STUDENTSKOG POKRETA DO ODGOVORNOSTI ZA VOĐENJE DRŽAVE
Euronews rezultat predstavlja kao mogući kraj političkog poretka koji je oblikovao Srbiju od dolaska SNS-a na vlast 2012. godine.
U izvještaju objavljenom 26. oktobra navodi se da je Studentska lista, prema tadašnjim procjenama, osvojila 140 od ukupno 250 poslaničkih mjesta, dok bi SNS imao 104 mandata. To su procjene objavljene u izvještaju, a konačan broj mandata treba vezati za zvanične rezultate.
Euronews posebno naglašava da promjena nije ograničena na odnos dvije najveće političke opcije. Prema analizi tog medija, oslabljen je i sistem političkih savezništava koji je godinama omogućavao SNS-u da okuplja manje stranke i predstavnike nacionalnih manjina oko vladajuće većine.
Takav razvoj mogao bi da promijeni odnose u parlamentu, ali i način na koji se formiraju buduće koalicije. U izvještaju se navodi da su pojedine manjinske političke opcije koje su ranije sarađivale sa Vučićevim blokom izgubile dio dosadašnjeg političkog uticaja.
Međutim, Euronews upozorava da pobjeda na izborima ne znači automatski i uspješno upravljanje državom.
Studentski pokret sada se suočava sa pitanjima na koja tokom protesta nije bilo neophodno davati detaljne odgovore: ko će voditi ministarstva, kako će se donositi ekonomske odluke, kakav će biti odnos prema Evropskoj uniji, kako će se voditi politika prema Kosovu i na koji način će Srbija balansirati odnose sa Rusijom, Kinom i zapadnim državama.
Za pokret koji je okupio ljude različitih profesija i političkih pogleda, to je posebno zahtjevan zadatak. Zahtjevi za odgovornošću institucija mogu ujediniti veliki broj građana, ali vođenje države podrazumijeva usaglašavanje različitih interesa i donošenje odluka koje neće nužno imati podršku svih učesnika pokreta.
Euronews razlikuje dvije faze: prvu, u kojoj su studenti uspjeli da postanu dominantna politička alternativa, i drugu, u kojoj treba da pokažu da mogu da izgrade funkcionalnu vlast.
DW: IZBORI KAO OBRAČUN SA DUGOGODIŠNJIM SISTEMOM VLASTI
Njemački javni servis Deutsche Welle u izvještaju o izborima naglašava razmjere političkog preokreta i činjenicu da su studentski protesti prerasli u ozbiljan izazov vlasti koja je Srbijom upravljala više od decenije.
DW prenosi da su izbori održani u atmosferi visoke izlaznosti i političkih tenzija, nakon gotovo dvije godine protesta koje je pokrenula tragedija u Novom Sadu.
U fokusu izvještavanja je sukob između dugogodišnjeg političkog lidera i pokreta koji je nastao izvan tradicionalnih partijskih struktura. Time se, prema izvještaju, promijenio karakter političkog nadmetanja u Srbiji: studenti nijesu ostali samo organizatori protesta, već su nastupili sa listom kandidata za svih 250 mjesta u parlamentu.
Za međunarodnu javnost važan je i širi kontekst. Srbija je kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, a pitanja nezavisnosti institucija, vladavine prava, slobode medija i borbe protiv korupcije godinama su dio evropskih ocjena njenog napretka.
Zbog toga se rezultat ne posmatra samo kroz broj glasova i mandata, već i kroz mogućnost da nova politička većina promijeni način funkcionisanja institucija.
Ipak, promjena vlasti sama po sebi ne znači da će se ti problemi riješiti. DW-ovo izvještavanje o političkom preokretu otvara pitanje koliko će novi akteri biti sposobni da sprovedu reforme i kako će se ponašati u institucijama koje su do sada kritikovali.
AL JAZEERA: VISOKA IZLAZNOST, PRIJAVE IZBORNIH NEPRAVILNOSTI
Za razliku od izvještaja koji su prvenstveno usmjereni na političke posljedice rezultata, Al Jazeera je značajnu pažnju posvetila uslovima u kojima je glasanje održano.
Prema podacima koje je taj medij objavio tokom izbornog dana, Republička izborna komisija saopštila je da je izlaznost do 17 časova dostigla 64,9 odsto. Al Jazeera je navela da je riječ o najvišoj izlaznosti od raspada Jugoslavije, uz napomenu da sama izlaznost ne pokazuje kojoj je političkoj opciji pripala podrška birača.
Posebno su istaknuti izvještaji organizacije CRTA, čiji su posmatrači, prema navodima Al Jazeere, zabilježili pritisak na birače ili izborne radnike na gotovo trećini od 500 biračkih mjesta koja su pratili. Medij je prenio i da je CeSID do poslijepodnevnih sati primio oko 260 prijava mogućih nepravilnosti, uključujući fotografisanje listića, grupno glasanje i probleme sa provjerom identiteta birača.
Ovi podaci nijesu isto što i konačna ocjena regularnosti izbora. Za takav zaključak potrebno je razmotriti prirodu svakog slučaja, rezultate provjera nadležnih organa i nalaze međunarodnih posmatrača.
Al Jazeera je ukazala i na raspoređivanje policije u blizini sjedišta izborne komisije u Beogradu, gdje su pojedine ulice bile zatvorene, a postavljene su barikade.
U širem kontekstu, medij je podsjetio da je studentski pokret nastao iz protesta zbog tragedije u Novom Sadu, a zatim proširio zahtjeve na odgovornost institucija, korupciju i stanje demokratije.
ŠTA REZULTAT ZNAČI ZA EVROPSKU UNIJU I REGION?
Politički preokret u Srbiji pažljivo se prati u Briselu i regionalnim prijestonicama, jer bi promjena vlasti mogla da utiče na evropske integracije Srbije, njene odnose sa susjedima i dosadašnju spoljnu politiku.
Među međunarodnim reakcijama ističu se poruke evropskih zvaničnika koji su pobjedničkoj listi čestitali na rezultatu i naglasili značaj reformi.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen čestitala je Studentskoj listi, uz poruku da je EU spremna da podrži reforme u oblasti vladavine prava, slobode medija, borbe protiv korupcije i jačanja demokratskih institucija, kao i nastavak evropskog puta Srbije.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos ukazala je na značaj izlaska građana na izbore i zahtjeva za demokratijom, vladavinom prava i borbom protiv korupcije. Njena poruka stavlja fokus na reforme koje će biti važne za napredak Srbije ka članstvu u EU.
Generalni sekretar Savjeta Evrope Alain Berset pozdravio je izborni rezultat i Vučićevo prihvatanje poraza, uz poruku da je ta organizacija spremna da podrži jačanje ljudskih prava, demokratije i vladavine prava.
Evropske reakcije ne znače da je unaprijed poznat pravac buduće politike Srbije. One prije svega ukazuju na oblasti u kojima će se od nove vlasti očekivati konkretni potezi: funkcionisanje pravosuđa, nezavisnost institucija, sloboda medija, izborni uslovi i borba protiv korupcije.
Za Srbiju je važno i pitanje odnosa sa Kosovom, kao i nastavak pregovora sa Evropskom unijom. Promjena parlamentarne većine mogla bi da otvori prostor za drugačiji pristup tim pitanjima, ali će stvarni pravac zavisiti od programa nove vlasti i odluka koje bude donosila.
U regionalnom kontekstu, posebno će se pratiti odnosi sa Crnom Gorom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom i Mađarskom, kao i nastavak saradnje sa Rusijom i Kinom. Za sada nema dovoljno osnova da se samo na osnovu izbornog rezultata zaključi da će Srbija radikalno promijeniti spoljnu politiku.
NAJVEĆI IZAZOV ZA STUDENTSKU LISTU TEK POČINJE
Zajedničko obilježje izvještaja Reutersa, Guardiana, Euronewsa i Deutsche Wellea jeste upozorenje da se izborna pobjeda ne smije poistovjetiti sa završenom političkom promjenom.
Studentski pokret uspio je da objedini različite slojeve društva oko zahtjeva za odgovornošću institucija i borbom protiv korupcije. Međutim, njegovi predstavnici sada moraju da pokažu kako će te zahtjeve sprovesti u praksi.
Prvi zadatak biće formiranje parlamentarne većine i vlade, izbor ljudi koji će preuzeti odgovornost za ključne resore i utvrđivanje prioriteta. Potom slijede odluke o budžetu, javnim finansijama, privredi, obrazovanju, zdravstvu i evropskim integracijama.
Posebno osjetljivo pitanje biće odnos prema institucijama i funkcionerima iz prethodnog perioda. Ako je jedan od glavnih zahtjeva pokreta bila odgovornost za korupciju i zloupotrebe, javnost će očekivati transparentne postupke, nezavisne istrage i rezultate koji neće zavisiti od političke pripadnosti osumnjičenih.
Istovremeno, novi politički akteri moraće da pokažu da mogu da upravljaju državom i u uslovima neslaganja. Široka podrška protestima ne podrazumijeva nužno saglasnost svih učesnika o ekonomskim pitanjima, spoljnoj politici ili konkretnim reformama.
Izborni rezultat zato otvara dvije odvojene teme: sposobnost nove većine da sprovede obećane promjene i sposobnost dosadašnje vladajuće strukture da prihvati novu političku realnost i djeluje u opoziciji.
ISTORIJSKA PROMJENA, ALI BEZ UNAPRIJED POZNATOG ISHODA
Strani mediji saglasni su u ocjeni da je izborni rezultat u Srbiji značajan politički preokret. Reuters naglašava razmjere pobjede i slavlje građana, Guardian visoku izlaznost i dugotrajno nezadovoljstvo, Euronews promjenu političkog sistema i izazove upravljanja, dok Al Jazeera skreće pažnju na prijave izbornih nepravilnosti i uslove u kojima je glasanje održano.
Ono što se ne može zaključiti samo na osnovu izbornih procjena jeste da li će nova politička većina uspjeti da sprovede sve zahtjeve zbog kojih je nastala. To će zavisiti od sastava buduće vlade, konkretnih reformi, odnosa prema institucijama i sposobnosti da obećanja pretvori u mjerljive rezultate.
Za međunarodne partnere Srbije, a posebno Evropsku uniju, naredni period biće važan pokazatelj da li će politička promjena dovesti do vidljivog napretka u vladavini prava, slobodi medija, borbi protiv korupcije i funkcionisanju demokratskih institucija.
Preporučeno
