Od pisanja do proizvodnje videa, vještačka inteligencija je za tri godine napravila neviđeni pohod i promijenila radni svijet. Ona je brza i navodno “sveznajuća”, ali često površna. Uz to je opasno oruđe manipulacije.
“Promjena je dramatična”, kaže Dorin Lajfhajt, vlasnica modne agencije Most Wanted Models u Minhenu i Hamburgu.Njenu branšu potresa vještačka inteligencija, koja može da stvara i mijenja fotografije. Sve što je nekada zahtijevalo modela, fotografa i studio, sada se može proizvesti na računaru, uz nekoliko klikova.
Za gigantsku onlajn-prodavnicu Oto ta promjena je već postala stvarnost. Umjesto fotografisanja svakog odjevnog komada u brojnim pozama sa pravim modelima, kompanija koristi generativnu vještačku inteligenciju (GenAI), koja na osnovu opisa izgleda i poze postavlja odjeću na različite pozadine.
Razvoj je toliko ubrzan da, kako kaže Markus Miler iz Oto grupe, kupci više gotovo ne mogu da razlikuju stvarne fotografije od generisanih.
Tržište rada se mijenja
Prošle su tri godine otkako je OpenAI lansirao verziju ChatGPT 3.5 z širu javnost. Sada je ovaj oblik vještačke inteligencije postao je sastavni dio svakodnevice mnogih ljudi.
Iza čet-aplikacija stoje veliki jezički modeli. Oni su ušli u škole, univerzitete i kancelarije. Mnoge kompanije trenutno istražuju kako i gdje se njihova primjena isplati – a gdje dovodi do problema.
Zahtjevi i radni profili se mijenjaju
Mnogi koji rade u kreativnim profesijama danas i te kako osjećaju uticaj alata vještačke inteligencije. Svi koji rade sa slikama i video-sadržajima, i oni koji se bave tekstovima – reklamama, marketingom, PR-om.
Dok su prethodni tehnološki skokovi uglavnom pogađali niže kvalifikovane radnike, sada pogađaju i fakultetski obrazovane.
Analiza portala za zapošljavanje Indeed pokazala je da broj oglasa u sektorima marketinga i tehnologije već neko vrijeme opada.
Alati poput Claude Code ili Guglovog Gemini 3 sve su bolji u pisanju programskog koda i mogli bi da rade prije svega poslove koje obavljaju početnici. Ipak, nije moguće jasno utvrditi koliko je za stanje na tržištu rada odgovorna vještačka inteligencija, a koliko ekonomska kriza.
No, poznavanje vještačke inteligencije se sve češće traži u oglasima za posao.
S druge strane, u mnogim kompanijama uvođenje vještačke inteligencije napreduje sporo. Često nije jasno koji procesi mogu da se optimizuju i kako zaposleni mogu da koriste AI tako da se zaista postigne veća efikasnost.
Time prijeti stvaranje jaza između onih koji vještačku inteligenciju koriste u svoju korist i za posao, i onih koji se iz straha ili skepticizma još ne usuđuju. Često nedostaju obuke ili IT-rešenja koja su u skladu sa pravilima o poverljivosti i zaštiti podataka u kompanijama.
Žestoka konkurencija
Nekoliko kompanija ipak sigurno profitira. Na prvom mjestu je Nvidia, proizvođač čipova za vještačku inteligenciju, koja je po tržišnoj vrijednosti u jednom trenutku bila među najvrednijim kompanijama na svijetu.
Tehnološki giganti Majkrosoft i Gugl vode borbu, a naravno i OpenAI nastoji da ostane u trci. Jer, ni deset godina nakon osnivanja, kompanija još uvijek ne posluje profitabilno. Brojni tržišni analitičari upozoravaju na mogućnost pucanja balona vještačke inteligencije.
Kompanija Mistral pokazuje da jedna evropska firma trenutno uspijeva da drži korak u trci. Ali konkurencija je brutalna, što pokazuje primjer ponuđača Alef Alfa iz Njemačke. Dok je ova firma iz Hajdelberga prije tri godine još bila među vodećima, njihovi modeli se danas smatraju zastarelim.
Bolje stoji Black Forest Labs. Ova kompanija iz Frajburga uspjela je u poslednjoj investicionoj rundi da prikupi oko 300 miliona dolara i danas se smatra najuspješnijim AI start-apom iz Njemačke.
Mnogi AI-sažeci netačni
Nove studije pokazuju da sve više mladih koristi alate vještačke inteligencije za pitanja iz oblasti nauke, ali i za aktuelne vijesti i informacije.
Međutim, tu vrebaju i opasnosti: mnogi ne znaju da veliki jezički modeli ne “memorišu znanje”, već sastavljaju tekstove prema statističkim metodama – slično izuzetno moćnoj funkciji za automatsko dovršavanje riječi.
Pri tome može da dođe do brojnih grešaka. Aktuelna studija Evropske radiodifuzne unije (EBU) pokazuje da su netačni mnogi AI-sažeci novinskih članaka.
Malo je poznato i da postoji saradnja između OpenAI i nemačke izdavačke kuće Aksel Špringer, zbog koje odgovori ChatGPT često sadrže sadržaje iz tabloida Bild i konzervativnog lista Velt.
Veliki jezički modeli mogu da budu korisni ako se koriste kao sparing-partneri. Recimo, kad promišljate kako da nešto formulišete ili kada treba razložiti i objasniti komplikovane matematičke zadatke.
Zamagljivanje stvarnosti
Istovremeno, raste opasnost od sadržaja manipulisanim pomoću AI. Gugl je nedavno predstavio dva nova modela (Veo3 i Nano Banana), a OpenAI novu verziju svog video-modela Sora.
Fotografije i video-zapisi napravljeni ovim alatima gotovo se više ne mogu razlikovati od originalnih. Društvene mreže su preplavljene takvim sadržajima – često i u političke svrhe.
Od “Terminatora” do “Odiseje u svemiru” – u holivudskim filmovima svemoćni AI-sistemi već dugo igraju glavnu ulogu. Dok je u fikciji često riječ o uništenju čovječanstva, kod postojećih velikih jezičkih modela već postoje drugi rizici: problemi sa zaštitom podataka ili činjenica da alati poput ChatGPT-a nastoje da korisnicima ugađaju i potvrđuju njihove stavove.
Već je bilo slučajeva samoubistava jer su ljudi u krizi razgovarali sa botovima vještačke inteligencije, a oni su ih u njihovim namjerama podržali, umjesto da ih odvrate.
Matijas Špilkamp iz AlgorithmWatcha, nevladine organizacije koja kritički prati razvoj i regulaciju vještačke inteligencije, ukazuje i na rad takozvanih “klik-radnika”.
“To su ljudi, koji u nedostojnim uslovima, moraju da ‘čiste’ navodno inteligentne sisteme od užasnih scena nasilja, kako nam takvi sadržaji ne bi mogli biti prikazani.”
Uticaj sadržaja proizvedenih veštačkom inteligencijom na naše društvo je alarmantan, kaže on. “ChatGPT je prije svega benzin na vatru, a i u Njemačkoj neupućeni političari dolivaju ulje na vatru umjesto da je gase.”
Još uvijek “work in progress”
Vlasnica modne agencije Lajfhajt, uprkos postojećim rizicima i rastućoj konkurenciji koju stvara AI, optimistično gleda u budućnost:
“Nekada su ljudi vozili kočije, pa je onda izmišljen automobil. Ako sada kažete: ‘Ja ću i dalje da vozim kočiju’, onda ispadate iz igre. Svako ima mogućnost da savlada novu tehnologiju.”
A kako sam ChatGPT procenjuje uticaj velikih jezičkih modela, tri godine nakon što su postali široko dostupni? Njegov čet-bot odgovara:
Preporučeno
“Tri godine nakon pokretanja ChatGPT-a vidljivi su jasni mikroefekti (produktivnost, novi radni tokovi, novi rizici), ali su i veliki makroefekti (rast, tržište rada, demokratija) još uvijek ‘work in progress’, odnosno u fazi razvoja – sa mnogo otvorenih pitanja.”
Video