Prije nekoliko mjeseci, Mark Zakerberg pokušao je da kupi startap Mire Murati, Thinking Machines Lab, što je ona odbila. Uprkos ponudi od milijardu dolara, nije htjela da ga proda. Murati je tada upravo napustila OpenAI, gdje je provela šest godina i stigla do pozicije glavne tehnološke direktorke. Nije imala namjeru da preda svoju novu firmu Meti.

Zakerberg nije mirno prihvatio odbijenicu. Prema pisanju Wall Street Journala, uslijedio je, kako su ga nazvali, „napad punog obima“. Tokom narednih nedjelja, on i viši tim Mete kontaktirali su više od desetak zaposlenih u firmi Mire Murati, koja broji 50 ljudi. Jedan od ključnih bio je Endrju Tuloh, bivši radnik Mete, cijenjeni AI istraživač i suosnivač Mirinog startapa.

Čovjek od 1,5 milijardi dolara
Kako bi ga pridobila, Meta je Tuloha navodno pokušala da privuče kompenzacionim paketom vrijednim do 1,5 milijardi dolara tokom šest godina, u zavisnosti od bonusa i učinka akcija. Ta cifra je bila toliko velika da je iznenadila čak i Silicijumsku dolinu. Ipak, on je ponudu odbio.

Portparol Mete, Endi Stoun, negirao je informacije iz izvještaja, nazvavši ga „netačnim i smiješnim“, i insistirao da kompanija nije pokušavala da kupi Thinking Machines Lab. Tvrdio je da bi cjelokupna kompenzacija zavisila isključivo od performansi akcija.

Ali, bez obzira na tačnost brojeva, poruka je jasna: Meta je spremna da troši ogromne sume da privuče vrhunske umove. I ta nastojanja ne prolaze nezapaženo.

Nije sve u plati

Endrju Taloh nije neko koga je lako pridobiti. Rođen i školovan u Australiji, studirao je matematiku na Univerzitetu u Sidneju, gdje je dobio univerzitetsku medalju i diplomirao kao najbolji u klasi. Master je završio na Kembridžu, a doktorirao na Univerzitetu Kalifornije u Berkliju.

Više od deset godina radio je u Meti (tada Facebook), gdje je pomogao u razvoju PyTorch-a, jednog od najčešće korišćenih alata u mašinskom učenju. Njegov uticaj na AI infrastrukturu Mete bio je ogroman. Ali lojalnost, pokazalo se, nije jednosmjerna ulica.

Još 2016. Greg Brokman iz OpenAI pokušao je da ga regrutuje. Tada je Brokman rekao Ilonu Masku putem mejla da Tuloh zarađuje 800.000 dolara u Facebooku i da je nevoljan da pređe u znatno skromniji OpenAI zbog velikog smanjenja plate. Taloh tada nije pristao.

Sačekao je sedam godina i konačno se pridružio OpenAI-u 2023, u trenutku kada je ChatGPT već osvojio svijet. Tamo je radio na pretreningu i rezonovanju GPT-4 modela. U 2025. osnovao je Thinking Machines Lab zajedno sa Murati.

Zakerbergov tim nije bio jedini koji ga je kontaktirao. I Aleksandr Vang, sada na čelu nove Meta laboratorije za superinteligenciju, pokušao je da ga pridobije. Nije uspio.

Zašto ljudi ostaju
Postoji obrazac. Meta je kontaktirala više od 100 zaposlenih iz OpenAI-a. Najmanje deset ih je prešlo. Ali ne i iz ključnih krugova. Većina vodećih istraživača, posebno onih najbližih misiji izgradnje opšte vještačke inteligencije, ostala je tamo gdje jeste.

Zašto? Jer za mnoge od njih, ovo nije samo posao. Ovo je poziv.

U OpenAI-u i njegovim derivatima poput Anthropic-a Darija Amodeija, i sada Thinking Machines Lab-a Mire Murati, kultura je izuzetno povezana. Mnogi od ranih zaposlenih vjerovali su u „efektivni altruizam“, društveni pokret usmjeren na mjerljivo činjenje dobra, i bili zabrinuti da bi AI, ako se ne koristi pažljivo, mogao izazvati katastrofalnu štetu.

Neki su živjeli zajedno u zajedničkim kućama u San Francisku. Raspravljali su o etici i dugoročnim rizicima. Nisu bili tu zbog prihoda od oglasa niti statusa. Bili su tu da usmjere budućnost.

To je teško kupiti, bez obzira koliko velika ponuda bila, prenosi IndiaTimes.

Unutar zidova Thinking Machines Lab-a
Thinking Machines Lab Mire Murati još uvijek djeluje u tajnosti. Čak ni investitori, koji su uložili dvije milijarde dolara, ne znaju tačno na čemu tim radi.

Ono što se zna – cilj je da se AI sistemi učine „šire razumljivim, prilagodljivim i opšte sposobnim.“ Murati je izjavila da tim razvija „multimodalni AI koji funkcioniše u skladu s načinom na koji prirodno komuniciramo sa svijetom.“ Najava proizvoda se uskoro očekuje.

Murati je ponovo stvorila kulturu niskog ega i visokog povjerenja kakvu je njegovala u OpenAI-u. Titule su ravne. Čak su i stariji inženjeri označeni kao „članovi tehničkog osoblja“, što je omaž egalitarizmu iz Bell Labs-a. Takva atmosfera rađa snažnu lojalnost.

Kada je osnovala kompaniju u februaru, više od 20 kolega iz OpenAI-a pridružilo joj se. Među njima i Džon Šulman, ključna figura u razvoju ChatGPT-a. Nakratko je bio u Anthropicu, ali se vratio da radi sa Murati.

Ovaj trenutak u tehnologiji nije samo u izgradnji boljih AI modela. Radi se o tome ko ih gradi, zašto i za koga. Novac nije dovoljan.

Zakerberg može da ponudi više nula nego skoro bilo ko. Ali otkriva da vjera, lojalnost i kultura često znače više od gotovine. Ne možeš silom da se probiješ na vrh.

Neki inženjeri možda pređu zbog bolje ponude. Drugi ne. Tuloh nije. Murati nije. Njihovi timovi su ostali. To govori više nego bilo koja suma novca.

Ko je Mira Murati
Mira Murati (rođena 16. decembra 1988. u Valoni u Albaniji) je albansko-američka inženjerka i bivša CTO kompanije OpenAI, u čijem radu je bila ključna figura u razvoju alata kao što su ChatGPT, DALL·E, Codex i Sora. Stekla je stipendiju da studira na Pearson College UWC u Kanadi, diplomirala BA na Colby College 2011. i BEng mašinskog inženjeringa na Dartmouth College 2012.

Karijeru je započela kao pripravnica u Zodiac Aerospace, zatim radila u Tesli kao menadžer produkcije za Model X, prije nego što je prošla kroz Leap Motion. OpenAI-u se pridružila 2018. kao potpredsjednica za primjenjenu vještačku inteligenciju, a postala je CTO u maju 2022.

Takođe je kratko obavljala funkciju vršioca dužnosti izvršne direktorke tokom turbulentnog perioda u novembru 2023. U septembru 2024. povukla se sa pozicije CTO da bi ostvarila sopstvene istraživačke ambicije.

U februaru 2025. osnovala je startap Thinking Machines Lab u San Francisku, fokusiran na razvoj multimodalnih AI sistema koji su razumljivi, prilagodljivi i utemeljeni u etici, kao korporacija od javnog interesa. Kompanija je do jula prikupila dvije milijarde dolara investicija uz procjenu vrijednosti od 12 milijardi dolara.