Video
Prema optužnici, Smit je proizvodio stotine hiljada numera u različitim žanrovima, od popa i roka do elektronske muzike, koje su zvučale dovoljno uvjerljivo da bi laici i algoritmi striming servisa lako mogli da pomisle da su autentične, prenosi Politika.
Pjesme su bile plasirane pod imenima izmišljenih izvođača ili čak stvarnih muzičara, čime je dodatno pojačana iluzija njihove legitimnosti.
Ključ prevare bila je upotreba automatizovanih botova koji su „preslušavali“ ove pjesme milijardama puta. Botski sistemi su imitirali ljudsko ponašanje: puštali su pjesme, preskakali ih, kreirali plejliste, kako bi platforme povjerovale da je riječ o stvarnom angažovanju korisnika.
Ovakvom manipulacijom, Smit je, navodno, zaradio više od 10 miliona dolara kroz tantijeme i autorska prava, dok su neki pravi muzičari ostajali uskraćeni za prihod koji im je realno pripadao.
Federalne vlasti su optužile Smita za internet prevaru, zavjeru i pranje novca, pri čemu svaka od ovih tačaka nosi potencijalnu kaznu do 20 godina zatvora.
Zloupotreba vještačke inteligencije u muzici
Prema tužilaštvu, ovo je jedan od prvih velikih slučajeva u SAD koji direktno povezuje krivično gonjenje sa zloupotrebom AI alata u muzičkoj industriji.
O slučaju su izvještavali brojni strani mediji: Rolling Stone je objavio priču o optužnici protiv Majkla Smita i opisao na koji način je koristio vještačku inteligenciju i botove da stvori stotine hiljada lažnih pjesama i manipuliše brojevima slušanosti na striming platformama. Časopis Forbs je posebno istakao finansijsku stranu prevare, navodeći da je Smit, navodno, nezakonito zaradio više od 10 miliona dolara u tantijemama, dok je magazin Infosecurity izvijestio o optužbama fokusirajući se na tehnološki aspekt prevare – kako je AI korišćena za generisanje lažnog sadržaja i botova za lažnu aktivnost na servisima i upozorio na implikacije takvih manipulacija za digitalne servise.
Lokalni američki mediji, poput WBTV, izvještavali su o hapšenju Smita u Sjevernoj Karolini i reakcijama zajednice.
Preporučeno
Ovaj slučaj se već smatra presjedanom i signalom da će sudovi i zakonodavci ubuduće mnogo strože gledati na zloupotrebu vještačke inteligencije u kreativnim industrijama, posebno kada ona direktno ugrožava prihode i reputaciju pravih umjetnika.
