Zoom je uveo eru rada na daljinu i dao milionima zaposlenih veću kontrolu nad rasporedom.

Sada, dok vještačka inteligencija (AI) počinje da redefiniše standarde produktivnosti, izvršni direktor Erik Juan predviđa još veći zaokret – drastično kraću radnu nedjelju, prenosi Trender.

„Mrzim da radim pet dana“, rekao je Juan za Wall Street Journal.

„Prilično sam siguran da zapravo ne moramo da radimo pet dana“, dodao je, procjenjujući da bi u narednih pet godina radna nedjelja mogla da se skrati na samo tri dana.

AI će ubrzati proces

Pozivi na kraću radnu nedjelju nisu novost. Juan podsjeća na ranije skokove u produktivnosti, poput montažne trake Henry Ford, koja je pomogla da se radna nedjelja skrati sa šest na pet dana. Ovog puta, tvrdi on, vještačka inteligencija bi mogla da ubrza taj proces još više.

„Ne mislim da moramo da radimo pet dana jer ćemo bukvalno svi zapošljavati veliki broj digitalnih agenata“, rekao je Juan.

U budućnosti bi, prema njegovim rečima, pojedinci mogli da koriste hiljade AI agenata za rutinske zadatke poput odgovaranja na mejlove ili prisustvovanja sastancima. Juan je već eksperimentisao s tom idejom, prošle godine je koristio AI verziju sebe da učestvuje u jednom poslovnom pozivu.

Ipak, naglašava da to neće potpuno eliminisati rad.

„Možemo da uživamo na plaži, ali želimo da naša djeca i dalje pronađu nešto novo i uzbudljivo na čemu će raditi.“

100-80-100

Interesovanje za kraću radnu nedjelju raste. Istraživanje American Psychological Association iz 2024., na koji podsheća magazin Fortune, pokazalo je da 80 odsto zaposlenih vjeruje da bi bili srećniji i jednako efikasni, radeći četiri dana umjesto pet.

Veliki dio inicijative zasniva se na modelu „100-80-100“: zaposleni primaju 100 odsto plate za 80 odsto radnog vremena, uz zadržavanje 100 odsto produktivnosti.

Ideju podržava senator Berni Sanders, a testirana je kroz pilot-programe organizacije 4 Day Week Global. Radnici su prijavili poboljšanje mentalnog i fizičkog zdravlja, veće zadovoljstvo životom i manje stresa, sagorijevanja i konflikta između posla i privatnog života.

Primjer iz regiona: Miroelektronika radi četiri dana sedmično

Neke kompanije su pokušale drugačiji pristup, sabijanje radne nedjelje u četiri dana po 10 sati. Međutim, to nosi određene kompromise.

Istraživanja pokazuju da duži radni dani mogu opteretiti zdravlje zaposlenih i otežati brigu o porodici. Iako zadovoljstvo poslom raste, izostanci i produktivnost često ostaju isti.

Četiri radna dana u nedjelji sprovodi u Srbiji, na primjer, kompanija Mikroelektronika, i kažu sa velikim uspehom.

Kroz projekat „Još jedan život“, zaposleni u ovoj kompaniji rade 32 sata nedjeljno (četiri dana po osam sati) uz punu platu, što je rezultiralo povećanom produktivnošću, većim zadovoljstvom radnika i održavanjem visokih primanja.

Drugi primjeri

Još jedan koji predviđa kraće radno vreme je i izvršni direktor JPMorgan Chase, Džejmi Dimon. On je rekao da bi radna nedjelja mogla da se skrati na tri i po dana.

„Vjerujem da će za 30 godina vaša djeca vjerovatno raditi tri i po dana nedjeljno“, rekao je Dimon za CBS News.