“Situacija za istražitelje postaje neodrživa”
Dugogodišnja rasprava između tijela za sprovođenje zakona i zagovornika privatnosti podataka o tome treba li podaci s platformi poput WhatsAppa biti dostupni za istrage, dobila je novi zamah. Vlasti tvrde da im prelazak kriminalaca na takve usluge onemogućuje presretanje ključnih komunikacija.“Suočavamo se sa situacijom koja postaje neodrživa, gdje naši istražitelji gube sposobnost sprovođenja istraga”, rekao je Vegter u intervjuu.
Vegter, koji je odgovoran za davanje preporuka i olakšavanje saradnje među članicama EU, ima značajan uticaj. Govori na ministarskim sastancima i član je grupe službenika za sprovođenje zakona poznate kao “Going Dark”, koja je uticala na strategiju unutrašnje sigurnosti EU. Ta strategija predlaže nova pravila o zadržavanju podataka i omogućavanju pristupa podacima nadležnim institucijama.
Tvrde da bi pristup privatnoj korespondenciji bio “jako regulisan”.
Prema Vegteru, zakonodavnim tijelima bi trebalo dopustiti pristup porukama i drugim informacijama, uključujući metapodatke poput lokacije i vremena slanja.
Međutim, naglasio je da bi trebalo da se takav pristup odobrava od slučaja do slučaja i da bude “jako regulisan”, na isti način kao što se regulišu tradicionalno prisluškivanje i druge tehnike nadzora.
Platforma za kriminal?
Izvještaj koji je Europol objavio u prosincu prošle godine otkrio je primjere terorista koji organizuju i promovišu svoje aktivnosti u end-to-end šifriranim grupnim razgovorima. Među njima su medijska grana Islamske države – provincije Horasan, Al Azaim, te neonacistička skupina Sturmjäger Division.
Vegter je upozorio da prijetnja terorizma u Evropi “ostaje visoka”.
Otpor zbog privatnosti i sigurnosti
Prijedlozi za pristup podacima naišli su na snažan otpor zbog zabrinutosti za privatnost i sigurnost. Glavna tačka spora je da li tehnički moguće omogućiti policiji čitanje šifrovanih poruka bez slabljenja cijelog sastava, čime bi se otvorila vrata zlonamjernim akterima poput hakera i autoritarnih vlada.
U maju su organizacije za građanska prava, akademici i istraživači pisali Evropskoj komisiji, upozoravajući da bi njeni planovi za unutrašnju sigurnost mogli dovesti upravo do takvog scenarija.
Uloga tehnoloških kompanija
Tehnološke kompanije takođe se dugo protive bilo kakvim naporima za slabljenje enkripcije. Ipak, Vegter je rekao kako želi da one budu uključene u proces definisanja zakona i tehnologije koja bi policiji omogućila pristup.
“Vjerujem da oni koji osmisle brave takođe bi trebalo biti u mogućnosti osmisliti i ključ”, rekao je.
“Možemo osigurati enkripciju i imati alat ili način da naši istražitelji pristupe [podacima] u pojedinačnim slučajevima. Mislim da nije pošteno reći, imate jedan ključ, a to znači da je sve otvoreno svima”, dodao je Vegter.
Ažuriranje pravila o zadržavanju podataka
Vegter je takođe utvrdio da bi pravila EU o zadržavanju podataka trebalo ažurirati kako bi se uspostavio minimalni rok čuvanja komunikacijskih podataka. Zbog trenutne zbrke u pravilima, istražitelji se suočavaju s “lutrijom” hoće li uspjeti dobiti pristup podacima, objasnio je.
Podsjetio je da je najviši sud EU poništio zakonodavstvo o zadržavanju podataka 2014. godine, ali je utvrdio da se stajalište suda od tada razvilo.
Preporučeno
Javno savjetovanje EU o ažuriranju pravila o zadržavanju podataka završeno je prošlog petka, a prikupljeno je oko 5.000 odgovora, od kojih su mnogi stigli od anonimnih ispitanika koji se protive bilo kakvom povećanju državnog nadzora.
Video