Nikako ne smijete potiskivati osjećaje, rekla je psihološkinja Gabrijele Bringer za dpa i dala nekoliko savjeta kako da se s njima nosite i zadržite ‘hladnu glavu’.

„Velike događaje i festivale prati mnoštvo stimulansa: zvuci, boje, mirisi. Mnogo ljudi na malom prostoru uvijek znači stres, bez obzira na to koliko je lijepo i kako se ponekad možete dobro osjećati u gužvi”, rekla je.

Ljudi takođe ne reaguju jednako na stres.

„Neki ga bolje podnose, a drugi budu senzorno preopterećeni, što može izazvati teskobu čak i ako uopšte nije velika gužva. I sama spoznaja da je oko vas mnogo ljudi može izazvati takvu reakciju”, rekla je.

„Dodaću i da neki ljudi nisu svjesni da snažno reaguju na gužve dok se ne nađu u njima. Kako se osjećate tog dana takođe ima uticaja. Ako vam je loše, ako ste previše radili u tom nedjelji, bićete osjetljiviji nego ako ste odmorni”, rekla je.

Povezani članci

Život

Šakira morala da odloži i treći koncert: Srce mi se raspuklo na milion komada

Kultura

KOMPOZITOR SENAD GAČEVIĆ ZA STANDARD: Narodna muzika predstavlja moj identitet 

Život

MILICA RAIČEVIĆ ZA STANDARD: Svaka izvedba je prilika da emocijom dotaknem publiku

Šta učiniti ako u gužvi doživite akutan osjećaj nelagodnosti?

„Ako se osjećate uznemireno, počnete da se znojite, ubrzano dišete ili vam srce počne brže da kuca, trebalo bi da reagujete na te početne znakove jer ako se osjećaj anksioznosti poveća, može lako rezultirati paničnim napadom. Tada postoji opasnost da nećete moći da učinite ono što vam je u tom trenutku najpotrebnije, odnosno da jasno razmišljate”, rekla je Bringer.

„Najvažnije je, dakle, zadržati ‘hladnu glavu’ i smiriti se na minut kako biste odlučili da li želite da napustite gužvu i, ako želite, kojim putem”, dodala je.

Postoji više tehnika smirivanja

„Efikasne tehnike smirivanja variraju od osobe do osobe. Jedna je duboko, svjesno disanje. Ili možete popiti malo vode, ako vam je pri ruci. Može pomoći i da se fokusirate na jednu osobu, na primjer nekoga ko je s vama, ili da nastojite da ignorišete mnoštvo oko vas”, rekla je psihološkinja.

„Te tehnike mogu razbistriti vaš um i pomoći vam da odlučite šta dalje. Da li je to bio samo kratak napad anksioznosti i hoćete li ostati? Ili ćete otići? Ako bi odlazak bio poraz, možete planirati povratak. Ili otići na mjesto na rubu gužve”, objasnila je.

Veliki događaji zasipaju ljude mnoštvom različitih stimulansa. Šta ako je čovjek previše stimulisan, poput sunđera koji više ne može da upije ni kap vode?

„Dobro je odlučiti šta su vam prioriteti. Šta definitivno želite da vidite? Šta možete da preskočite bude li potrebno? Najbolje je to učiniti unaprijed jer jednom kada ste tamo, impuls da se vidi više je snažniji, posebno ako biste zaista željeli da vidite sve”, rekla je.

„Kada vaš mozak signalizira senzorno preopterećenje, trebalo bi da smanjite stimulanse koje doživljavate. Udaljite se od ljudi, od buke. Ponekad je dovoljno provesti malo vremena u toaletu, glavno da niste pored zvučnika”, dodala je.

„Nekima može pomoći da stave slušalice – ne da nešto slušaju, nego da blokiraju spoljne zvuke i samo primaju optičke stimulanse. Ili biste mogli da zatvorite oči i samo slušate”, zaključila je Bringer.