Video
Senad Gačević je ime koje se u Crnoj Gori već decenijama vezuje za autentičan spoj muzičke tradicije i savremenog izraza. Njegova djela svjedoče o dubokom razumijevanju narodnog nasljeđa, ali i o hrabrosti da ga interpretira na novi način. Koncert “Baština i klavir”, koji će biti održan 25. februara, biće prilika da publika doživi upravo tu sintezu prošlosti i sadašnjosti – folklorne melodije pretočene u sofisticirane klavirske forme.
U razgovoru za Portal Standard, Gačević otkriva kako su ga oblikovale decenije rada sa narodnom muzikom, koliko mu znači izvođenje ovih kompozicija i zašto vjeruje da baština nikada ne gubi na aktuelnosti.
PORTAL STANDARD: Kako ste birali narodne teme za koncert “Klavir i nasleđe”, i šta vam je bilo najvažnije u njihovoj obradi?
Gačević: Vjerovatno je tačnije da su se narodne pjesme i igre, kao i taj folklorni odzvuk sami odabrali I nametnuli. Ja sam se u svom životu bavio različitim muzičkim žanrovima na različite načine, pa tako i narodnom muzikom. Kao veoma mlad muzičar svirao sam i u narodnom orkestru, a kasnije sam se bavio sakupljanjem i obradom folklora, njegovom upotrebom u procesu muzičke edukacije, tako da se tokom vremena nataložilo bogato iskustvo doživljaja muzičkog nasljeđa. A to je rezultiralo čestim prisustvom narodnog zvuka u mojim radovima. Bavio sam se i obradama ali češće je nasljeđe bilo dio materijala od kojih je nastajalo umjetničko djelo.
PORTAL STANDARD: Koliko je bilo izazovno spojiti autorski izraz sa tradicionalnim crnogorskim i balkanskim melodijama, a da se ne izgubi njihov izvorni duh?
Gačević: U mom slučaju nije postojao poseban izazov, muzička tradicija je dio moje umjetničke ličnosti i ta tradicija je jedan od temelja mojeg muzičkog stvaranja. Izvorni duh narodne umjetnosti je jedan od temelja moga umjetničkog sazrijevanja, jedan od prirodnih sadržaja moga mišljenja pa je i dosta prirodno i da se pojavljuje kao čest fon moje muzike.
PORTAL STANDARD: Koja vam je kompozicija sa ovog repertoara bila najemotivnija za rad i zašto?
Gačević: Proces rada na kompozicijama je složeni i podrazumijeva različite faze, kad odlučite da kompoziciju možete predstaviti publici često ne možete razlučiti emociju od kompozitorskog zanata. Kompozicije rijetko nastaju u jednom dahu, često se radi na više njih istovremeno, ponekad se započne novi rad pa se iz različitih razloga ostavi na neko vrijeme da bi mu se naknadno vraćali. Nema, dakle, kondezovane emocije koja prati rad na jednom djelu, važnija je emocija i doživljaj koji imaju slušaoci kad se djelo izvodi i sluša. U meni, naravno, nezavisno do toga da li je korišten u mojim kompozicijma, uvijek jak doživlja izaziva crnogorski folklore i to iz svih krajeva naše zemlje. Narodna muzika svih naših naroda i područja su dio sadržaja moje ličnosti, dakle predstavljaju moj identitet.
PORTAL STANDARD: Neke kompozicije biće izvedene premijerno. Kakav značaj ova izvođenja imaju za vas i crnogorsku muzičku scenu?
Gačević: Svako premijerno izvođenje je poseban trenutak za autora, a za mene je uvijek najvažnije izvođenje u mom rodnom gradu. Međutim, mnogo je važnije da li će kompozicija imati relevantnost od tog momenta nadalje, da li će biti dio repertoara naših i instranih izvođača, važna je njena frekventnost na koncertnim programima, mišljenje kritike i sl. Posebno je za djelo važno ako svojim karakteristikama postane relevantno i u procesu muzičke edukacije. Neke od ovih kompozicija nastale su sa idejom da budu dio literature za mlade pijaniste i dio školskog programa u muzičkim školama.
PORTAL STANDARD: Toccata i Sevdalinka su potpuno različitih energija – jedna virtuozna, druga melanholična. Kako ste ih uklopili u dramaturgiju programa?
Gačević: Kompozicije sa ovog programa nastajale su u dugom period od više od četrdeset godina i od tako nakupljenog materijala napravio sam neku selekciju i neku odgovarajuću “dramaturgiju” koncerta. Koncepcija programa vam se sama nameće poslije višedecenijskog iskustva u orsmišljavanju i organizaciji različitih programa, kakvo je moje iskustvo.
PORTAL STANDARD: Kakva je bila saradnja sa Burhanom Čulićem i Dimitrijem Golemovićem – da li ste zajednički radili na kompozicijama ili razmjenjivali ideje na daljinu?
Gačević: Ova dvojica ljudi su moji decenijski prijatelji sa kojima sa sarađivao na velikom broju projekata – folklornih istraživanja, osmišljavanju i realizovanju različitih umjetničkih i promotivnih manifestacija, altrnativih edukativnih programa. U tom dugom period upoznavali smo se i kao stvaraoci i našli zajedničko interesovanje za folklornu tradiciju svojih naroda i Balkana uopšte. Mi smo muzičari različitih profila a zaineresovanost za folklore je zajednička osobina. Moja inicijativa je bila da ih zamolim da mi dozvole da intervenišem na nekim njihovim radovima, preradim za ansamble za koje nijesu izvorno pisani i da oubličim u jedan nov proizvod. Saglasili smo se da je moj dio posla bio dovoljno uspješan da ova djela možemo afirmisati kao koautorstvo.
PORTAL STANDARD: Kako je izgledala priprema ovog kompleksnog repertoara sa Vladanom Perović i Amirom Džakovićem posebno u kontekstu četvororučnih kompozicija?
Gačević: To je za mene bio najlakši i najjednostavniji dio posla – ovo dvoje mladih pijanista znam i pratim veoma dugo, poznate su mi njihove velike profesionalne sposobnosti i kapaciteti. Radi se o dvoje izuzetnih profesionalaca sa kojima nijesam imao potrebe za posebnim angažmanom kod pripreme programa imajući veliko povjerenje u njih.
PORTAL STANDARD: Kakvu reakciju publike očekujete na spoj tradicionalnog i savremenog klavirskog izraza?
Gačević: Nadam se dobroj reakciji ali ja na to ne mogu da utičem. Publika je uglavnom sklona ovakvom pristupu tradicionalnoj muzici tako da primarno postoje uslovi za povoljne reakcije. Ja sam svoj dio posla obavio,Vladana i Amir će ga obaviti na koncertu, a ostaje da vidimo kako će reagovati publika.
PORTAL STANDARD: Postoji li plan da se ovaj repertoar snimi i objavi u obliku albuma ili notne zbirke? Da li planirate izvođenje ovog programa i van Crne Gore? Kako vidite interesovanje inostrane publike za ovakav spoj tradicije i savremenog klavirskog izraza?
Gačević: Naravno da planiram objavljivanje ovih kompozicija i kao audio i kao štampanog materijala. Međutim, radi se o projektu koji zahtijeva i određena, nemala, materijalna ulaganja, pa ćemo u narednom period pokušati da obezbijedimo finansiranje. Imamo ambiciozan plan gostovanja ovog programa u drugim crnogorskim sredinama ali i na festivalima i manifestacijama u inostranstvu, na tome ćemo raditi u narednom period. Siguran sam da će ovaj program biti dobro prihvaćen i van granica Crne Gore s obzirom na činjenicu da je interesovanje za ovako trertiran folklor permanentno raste u Evropi ivan nje.
Preporučeno
Na kraju bih želio da se zahvalim na veoma korektnoj saradnji Vladani Perović I Amiru Džakoviću, Centru za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore i njegovom direktoru Gzimu Hajdinagi, kao i Muzičkom centru Crne Gore koji su pomogli da realizujemo ovaj program.
