Video
Ono što dodatno zabrinjava je što srčane smetnje nemaju samo odrasli, već i djeca, a od početka 2021. na Odjeljenju kardiologije na Univerzitetskoj dječjoj klinici u Tiršovoj, u Beogradu, liječeno je čak 70 mališana, koji su prethodno preležali koronavirus.
„Djeca nažalost nijesu imuna na posljedice koronavirusa, koje se često javljaju kao ozbiljne smjetnje u radu srca. Na kardiologiji je od početka godine ležao zabrinjavajući broj malih pacijenata, koji su prethodno imali koronu. Kod svih su se javile ozbiljne postkovid manifestacije, uglavnom multisistemski inflamatorni sindrom, što zahtijeva liječenje u bolnici. Trenutno imamo desetoro djece na klinici, koja su na terapijama, zbog srčanih smetnji. Od početka godine bilo ih je oko 70. Svima se poslije korone javio taj zapaljenski sindrom, koji zahvata više organa i ima ozbiljne višestruke simptome. Klinička slika je teška, ipak svi dođu na vrijeme i liječimo ih bolnički do 15 dana” priča za Novu prof. dr Vojislav Parezanović, načelnik Odjeljenja kardiologije na Dječjoj klinici u Tiršovoj.
Poslije preležane korone, kod djece se najčešće, prema riječima kardiologa, javlja ubrzan rad srca i povišen pritisak.
„Radili smo ambulantna ispitivanja kod djece, ali mali broj njih je zahtijevao terapiju. Kod većeg broja pacijenata ovi simptomi spontano prođu za dva mjeseca. Za djecu koja se aktivno bave sportom, važno je da roditelji znaju, da najmanje mjesec dana od izliječenja, odnosno mjesec i po dana od početka bolesti, ne smiju da treniraju. Poslije toga, ako nemaju nikakve simptome, mogu da nastave. Takođe, oni koji se ozbiljnije bave sportom, moraju da urade kompletan kardiološki pregled, uključujući EKG, ultrazvuk i test opterećenja. Ohrabrujuće je što ubjedljivo najveći broj djece ima blage simptome, malo povišenu temperaturu i malaksalost. Ne treba svako dijete da ide kod kardiologa, samo ona koji se neuobičajeno ponašaju i žale na ubrzan rad srca. U ovom posljednjem talasu koronavirusa imamo mnogo veći broj malih postkovid pacijenata, a među njima ima i novorođenih beba“, kaže prof. dr Parezanović.
I odrasli pacijenti sa postkovid simptomima koji remete rad srca, sve više pune kardiološke klinike širom Srbije.
„Non-stop nam dolaze pacijenti sa postkovidom. Neki ljudi koji su bolovali od kovida su tokom bolesti preživjeli upalu srčanog mišića, mnogima se srce uvećalo, neki su imali kućne embolije, krvne ugruške u plućima i fibrozu. Ti ljudi sada imaju nizak kiseonik u krvi, stalno zamaranje, ne mogu da podnesu nikakav fizički napor. Mnogi se dugo neće vratiti normalnom životu, a oni koji pate od srčane slabosti, doživotno će imati probleme. Ovo je poseban izazov za zdravstveni sistem, jer su bolnice još blokirane zbog kovida“, kaže prof. dr Arsen Ristić, načelnik Odjeljenja za srčanu insuficijenciju i pomoćnik direktora Klinike za kardiologiju KCS.
Koronavirus može da ostavi posljedice na rad srca čak i kod onih ljudi koji nisu imali tešku kliničku sliku.
„Svi odrasli koji preleže koronu, treba da dođu kod kardiologa na pregled, a to je sada veliki broj ljudi. Prva grupa pacijenata su oni koji nemaju nikakve tegobe, ali dolaze na kontrolu, dok se drugi žale na razne simptome. U drugu grupu spada oko 30 odsto ljudi koji imaju neku vrstu bolova, istezanje u grudima, kao da imaju anginu pektoris, osjećaju probadanje u grudnom košu i tegobe koje utiču na intenzitet udaha. Mnogi imaju problem sa zamaranjem, to je često kod mladih, koji kažu da se teško popnu i na drugi sprat. Treća grupa su oni koji imaju aritmološki problem, prijavljuju da im srce ne radi pravilno ili osjećaju ubrzanje, lupanje, preskakanje srca. To se viđa i kod koksaki virusa” objašnjava za Novu kardiolog prof. dr Dragan Simić i naglašava da rizik od infarkta postoji, ali uglavnom u akutnoj fazi bolesti.
U vakcini je ključ
Koronavirus će početi da se ponaša kao grip, i svake godine će se vraćati, kaže kardiolog prof. dr Arsen Ristić.
“Možda ćemo se sa koronom boriti svake godine, kao sa gripom. Imaćemo novu vakcinu za koronu svake sezone, kao što imamo sezonsku za grip. U vakcinaciji je ključ. U SAD-u je 95 odsto zdravstvenih radnika vakcinisano, a kod nas je slično među ljekarima, ali nažalost medicinske sestre, tehničari i ostalo osoblje masovno nisu primili vakcinu“, kaže prof. dr Ristić.
Preporučeno
Izvor: Nova S
