Video
Pronalazak tijela sa brojnim ubodnim ranama je prije osam vjekova uzbudio jedno kinesko selo. Za razjašnjenje je zadužen vidar Song Ći, koji je utvrdio da rane potiču od srpa.
Sazvao je seljane i tražio da pokažu svoje srpove. Muve zunzare su se brzo sjatile na jedno od sečiva. Tragovi krvi otkrili su počinioca, iako je očistio srp.
To je prvi poznati slučaj u kojem je posmatranje insekata dovelo do rješavanja kriminalnog slučaja. To je postalo posebno polje, poznato kao forenzička entomologija.
Mark Beneke je njemački kriminalistički biolog. Ispituje životni ciklus insekata poput muva ili mrava koji se na mjestu zločina zateknu na lešu. Oni često otkrivaju kada je nastupila smrt, ponekad i kako.
U jednom slučaju iz 2017. je Beneke dokazao da je jedan 80-godišnjak u Italiji umro zbog zanemarivanja. Pomogli su mu životni ciklusi muva i mrava u stanu preminulog.
„Nema mnogo forenzičkih entomologa“, kaže Beneke, „ali njihov rad može da pruži indicije u teško rješivim slučajevima. Možemo recimo da odgovorimo na pitanje da li je tijelo nekada bilo na rubu šume ili nije.“
Insekti na mjestu zločina
Metoda ima brojna ograničenja. Recimo, uticaja na insekte imaju temperatura, vlažnost i svjetlost. Slabije pomažu zimi ili u polarnim predjelima, jer ondje ima manje insekata.
Često se, priča Beneke, na mjestu zločina prikupi nedovoljno insekata ili se pogrešno čuvaju. „Jednom su me pitali da pomognem u rješavanju slučaja na osnovu fotografije druge fotografije na kojoj je bio jedan zgnječeni insekt.“
Insekti uz to ne mogu dovoljno precizno da ukažu na tačan trenutak smrti, a to može biti odlučujuća informacija za istragu.
Bakterije i gljive mogu pomoći
Tu u igru ulaze mikrobi. Naučnici su posljednjih godina ispitivali da li analiza bakterija i gljiva može pomoći da se odrede tačan trenutak i uzrok smrti.
Prema jednoj nedavno objavljenoj studiji, djeluje da su naučnici na dobrom tragu. Otkrili su grupe mikroba koje doprinose truljenju tijela bez obzira na to kakva je klima ili koje je doba godine.
Tokom studije su ispitivane lešine u raznim predjelima Sjedinjenih Država kroz sva četiri godišnja doba. Lešine su ostavljene 21 dan na različitim mjestima, a onda je analiziran genetski materijal iz uzoraka.
Tako je izrađena detaljna karta kultura bakterija i gljiva koje su „naseljavale“ leševe. Tim podacima hranjen je algoritam na bazi vještačke inteligencije koji je bez ikakve sumnje utvrdio tačan trenutak smrti.
Istraživači su našli dvadeset mikroba koji su se, precizno poput švajcarskog sata, pojavljivali tokom 21 dana truljenja. Bez obzira na mjesto i pod kojim vremenskim uslovima, ti mikrobi uvijek su istom brzinom nastanjivali leš.
Još povoljnije – na osnovu malenih odstupanja u razvoju mikroflore, može se pretpostaviti gdje je tijelo trulilo.
Koliko je to upotrebljivo?
Mikrobi sa mjesta zločina bi, dakle, mogli da pomognu sudskoj medicini u rješavanju slučajeva ubistava ili pri provjeri alibija osumnjičenih. Posebno bi mogli da pomognu onde gdje se teško utvrđuje vrijeme smrti.
Za razliku od otisaka prstiju, tragova krvi, svjedoka ili roja muva – mikrobi sigurno postoje na svakom mjestu zločina.
Ali, do sada forenzičari nisu mogli da ih koriste kao dokaz. Potrebno je još podataka da se razumije koji sve faktori utiču na njihov razvoj, kaže Beneke. „Još smo u fazi istraživanja. Ali uvijek ima smisla da se koriste sve dostupne informacije u jednom slučaju.“
Ogromne količine podataka koje pružaju mikrobi, pa još uz pomoć vještačke inteligencije, mogu dati razne odgovore, kaže Beneke.
Preporučeno
„Ali potrebno je još puno rada. Bitno je da čovjek voli ovu temu, ali malo njih je voli“, zaključuje Beneke, jedan od malobrojnih forenzičkih biologa.
