Video
Iako alkohol može djelovati opuštajuće na prvi pogled, on zapravo remeti hemijsku ravnotežu u mozgu, posebno utiče na serotonin – hormon odgovoran za dobro raspoloženje. Nakon što efekat alkohola nestane, mnogi ljudi primijete pogoršanje tjeskobe.
Ako vam doktor nije izričito preporučio izbjegavanje alkohola, povremeno konzumiranje u malim količinama može biti prihvatljivo. Ipak, u društvenim situacijama se sve više preporučuju alternative poput bezalkoholnog piva, aromatizovane mineralne vode ili mocktaila – koktela bez alkohola.
Kofein, koji se najčešće unosi kroz kafu, čaj i energetske napitke, može biti okidač za anksiozne epizode, naročito kod osoba koje su na to već osjetljive. Povećan unos kofeina može izazvati napetost, ubrzano lupanje srca, pa čak i panične napade. Ako primijetite da vam kafa pojačava nervozu, pokušajte je zamijeniti biljnim čajevima koji djeluju umirujuće – poput lavande, kamilice, mente ili matičnjaka.
Rafinisani šećeri mogu uzrokovati nagle oscilacije u nivou šećera u krvi, što često dovodi do promjena raspoloženja, razdražljivosti i povećane napetosti. Prekomjeran unos šećera, prema nekim istraživanjima, negativno utiče na lučenje dopamina -neurotransmitera povezanog s osjećajem zadovoljstva. Osim u očiglednim slatkišima, šećer se često krije u proizvodima poput gotovih umaka, žitarica za doručak i različitih preliva.
Namirnice poput bijelog hljeba, obične tjestenine, bijele riže i gaziranih sokova sadrže prerađene ugljene hidrate koji su povezani s povećanjem simptoma anksioznosti i depresije. Dugoročna konzumacija ovakvih proizvoda može negativno uticati na mentalno zdravlje.
Preporučeno
Umjesto toga, preporučuje se uvrštavanje cjelovitih žitarica kao što su integralna tjestenina, smeđa riža, heljda ili kvinoja, koje tijelu daju energiju bez naglih oscilacija u raspoloženju.
