Međutim, kako preskakanje obroka zapravo utiče na vaš šećer u krvi? Kako navodi Health, neka istraživanja sugerišu da namjerni post može biti koristan, ali uopšteno, preskakanje obroka, posebno doručka, može negativno uticati na kontrolu šećera u krvi. 

Preskakanje doručka može otežati tijelu regulaciju šećera u krvi tokom dana. Na primjer, studija iz 2019. godine provedena na zdravim mladim muškarcima otkrila je da preskakanje doručka rezultira značajno višim nivoom šećera u krvi nakon ručka u poređenju s vremenom kada je doručak konzumiran.

Preskakanje doručka može poremetiti metabolizam glukoze i uzrokovati abnormalne fluktuacije šećera u krvi, a dokazano je da povećava rizik od predijabetesa i dijabetesa tipa 2.

Preskakanje ručka ili večere takođe utiče na nivo šećera u krvi, ali čini se da nema toliko značajan učinak kao preskakanje doručka.

Preskakanje obroka u odnosu na namjerni post

Namjerni post razlikuje se od preskakanja obroka jer je to strukturirani režim koji uključuje suzdržavanje od unosa kalorija tokom određenog vremenskog razdoblja. Kada se pravilno izvodi, povremeni post može dovesti do poboljšanja šećera u krvi.

Korištenje režima ranog vremenski ograničenog hranjenja (TRF), koji uključuje jedenje unutar određenog vremenskog razdoblja, a zatim post do kraja dana, može poboljšati nivo šećera u krvi.

Iako neke studije pokazuju da režimi posta uopšteno mogu biti učinkovitiji od standardnih dijeta za snižavanje šećera u krvi, druge studijesu otkrile da su standardne dijete jednako učinkovite.

Potrebno je više istraživanja kako bi se razumjelo kako različiti režimi posta utiču na nivo šećera u krvi i kontrolu glikemije.

Šta učiniti umjesto toga

Ako ste zabrinuti zbog kontrole šećera u krvi, najbolje je razgovarati sa svojim ljekarom kako biste razvili plan liječenja na temelju vaših specifičnih potreba. Iako povremeno preskakanje obroka neće značajno uticati na šećer u krvi, najbolje je pridržavati se dosljednog rasporeda prehrane ako je moguće, posebno ako imate dijabetes.

Evo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći.

Jedite doručak bogat proteinima i vlaknima: Započinjanje dana zasitnim doručkom koji smanjuje šećer u krvi može pomoći u podršci zdravoj kontroli šećera u krvi.

Kombinirajte ugljeno hidrate s proteinima i vlaknima: Proteini i vlakna pomažu usporiti probavu, što može održati nivo šećera u krvi stabilnom tokom cijelog dana.

Imajte dosljedan dnevni obrazac prehrane: Neka istraživanja pokazuju da je prozor prehrane kraći od 12 sati dnevno najbolji za cjelokupno zdravlje, uključujući regulaciju šećera u krvi.

Izbjegavajte unos hrane neposredno prije spavanja: Jedenje kasno navečer povezano je s lošom kontrolom šećera u krvi i povećanim rizikom od zdravstvenih problema, poput dijabetesa.

Ako ste zainteresirani za isprobavanje režima povremenog posta kako biste poboljšali nivo šećera u krvi, razgovarajte sa svojim ljekarom.

Kada se treba zabrinuti

Problemi s regulacijom šećera u krvi mogu rezultirati niskim nivoom šećera u krvi (hipoglikemija) i visokim nivoom šećera u krvi (hiperglikemija), što može izazvati niz simptoma, od kojih neki mogu biti ozbiljni. Evo nekih simptoma na koje treba paziti:

Drhtavica i slabost

Lupanje srca

Hladan znoj ili pretjerano znojenje

Osjećaj jake gladi

Nervoza ili anksioznost

Zbunjenost ili neobično ponašanje

Glavobolja ili vrtoglavica

Zamagljen vid

Nerazgovijetan govor

Pospanost

Ekstremna žeđ i mokrenje

U teškim slučajevima, vrlo nizak nivo šećera u krvi može dovesti do napada, gubitka svijesti, kome i smrti. Ako imate bilo koji od ovih simptoma ili ste zabrinuti da imate problema s regulacijom šećera u krvi, važno je odmah zakazati pregled kod ljekara.