1. Dati otkaz na poslu
Čak i ako je tvoje loše raspoloženje povezano s tvojim poslom, odluku o ostavci trebaš donijeti samo ako je tvoj “prefrontalni korteks potpuno uračunljiv”. Dok druga područja mozga takođe igraju ulogu u donošenju odluka, prednji režanj je odgovoran za uključivanje dugoročnih posljedica u donošenje odluka. U tom smislu, za svaku važnu odluku s trajnim učinkom vrijedi sljedeće: donesi je kad budeš odmorna, sita i dobro raspoložena.
2. Reći svojoj prijateljici koliko te nervira to što uvijek moraš trčati za njom
Naravno, tinjajući sukobi u prijateljstvu su plodno tlo za loše raspoloženje, ali rješavati ih kad si loše volje obično je kontraproduktivno. Ako nam je čeoni režanj “zauzet”, lakše koristimo pogrešan ton, manje smo sposobni procijeniti učinak naših riječi i reagujemo impulsivno, umjesto da smo orijentisani na rješenje te da smo samouvjereni. Ako se želiš riješiti problema, bolje je prvo prespavati noć…
3. Raspravljati s partnerom zašto se ponaša kao neandertalac u društvu svojih prijatelja
Ono što vrijedi za prijateljstvo vrijedi i za veze, ako si loše raspoložena, vjerovatnost da ćeš započeti svađu puno je veća od šanse da dugoročno riješiš problematični sukob…
4. Započeti novi (izazovni) projekt
Preporučeno
Kada smo loše raspoloženi, sa svakodnevnim izazovima nosimo se manje energično, ali manje-više s lijevom rukom, budući da obrasce djelovanja i navike ne pohranjujemo u prefrontalni korteks, nego u druga područja svog mozga (npr. u bazalne ganglije). Ali, ako smo suočeni s potpuno novom situacijom, potrebno nam je da nam korteks bude 100 % operativan kako bismo se s njom izborili na najbolji mogući način. Naravno, s nekim projektima sigurno nije tako loše ne krenuti optimalno. Međutim, lažni startovi rađaju frustraciju i mogu nas navesti da napustimo projekte koji bi nam inače bili zadovoljstvo…
Video