Zašto vještice, ili je pravednije da ih nazovemo čarobnice, uvijek kuvaju magični napitak u nekom čudnom kotlu? Taj stereotip ima svoju priču u keltskoj i velškoj mitologiji.

Ko je bila prva vještica, i ko je napravio prvi magični napitak?

Prva zvanična vještica prema keltskoj mitologiji, koja je znala tajnu magičnog napitka je bila Keridven, Ceridwen koja je živjela na jednom ostrvu.

Imala je dvoje djece, prelijepu ćerku i sina, ružnog, sačuvaj bože. Majka, kao majka šta će, riješi da malo potpomogne da joj sin, ako nije lijep, bude bar pametan. Pošto je bila neka vrsta boginje, prisjeti se ona da je, između ostalog i čuvarka čarobnog kotla. Riješi tako ona da pripremi čarobni napitak za svog sina, da mu podari mudrost.

To bio veoma komplikovan napitak, morao je da se kuva tačno godinu plus jedan dan i pri tome je naravno morao sve vrijeme da se meša.

Zato je ona odredila svog pomoćnika da se bavi tim mukotrpnim poslom, naredivši mu da strogo vodi računa, da se ni kap ne prospe.

Tajna je bila u tome, da su samo prve tri kapi bile čudotvorne, ostalo je bio otrov.

Mlađani dječak se prihvati posla, ali kako je jednom prilikom naglo promiješao napitak, tri kapi su izletjele i pale mu na prst, opekle ga. On je stavio prst u usta i naravno posisao mudrost.

Keridven je pobijesnila, ali dječak je sada bio toliko mudar,  mogao je da predvidi njen bijes.

Da bi umakao, pretvorio se u zeca, Keridven u psa, zatim ide kombinacija riba – vidra, vrabac – soko, na kraju se učenik pretvorio u zrno žita a Keridven u kokošku i progutala ga je.

Na kraju se ipak sažalila i kada je povratila svoj ljudski oblik, poslije devet mjeseci ga je ponovo rodila.

Ipak nije mogla da mu oprosti. Bacila ga je sa kolijevkom u vodu (liči na priču o Mojsiju, zar ne). Naravno pronašao ga je keltski bard Taliesin i odatle ide već neka druga priča, priča o Merlinu.

Ona je takođe simbol procesa učenja, odnosa između učitelja i njegovog učenika, učitelja koji i silom, ako je potrebno tjera svog učenika u pravom smjeru prihvatanja novih saznanja, pronalaženju novih puteva u savaladavanju novih vještina.