Video
Ljudi sa visokim koeficijentom inteligencije, koji pritom nemaju mnogo strpljenja za besmislice, neke svakodnevne situacije jednostavno prihvataju bez pretjeranog negodovanja, piše YourTango.
Evo na kojih osam stvari se rijetko žale.
TUĐI USPJEH
Ljudi sa visokim IQ-om ne povezuju sopstvenu vrijednost sa uspjesima drugih. Svjesni su da ih pretjerano upoređivanje sa drugima može samo učiniti nezadovoljnim sobom. Razumiju da tuđi uspjeh ne znači automatski njihov neuspjeh.
Kada sebe procjenjujemo na osnovu onoga što drugi imaju ili postižu, lako upadamo u zamku razmišljanja da nam nešto nedostaje. Umjesto da budemo zahvalni na onome što imamo, počinjemo da osjećamo zavist.
„Socijalno poređenje je sasvim prirodna ljudska sklonost. Normalno je da se upoređujemo sa drugima, a posljedice toga mogu biti korisne i podsticajne, ali i štetne“, objasnila je psihološkinja dr Kortni Voren.
Cilj, prema njenim riječima, nije nužno da prestanemo da se upoređujemo sa drugima, već da to radimo na realan i konstruktivan način, prenosi City Magazine.
DUŽE ČEKANJE U REDOVIMA
Ljudi koji su svjesni da ne mogu sve da kontrolišu unaprijed se pripremaju za situacije poput odlaska u prodavnicu pred praznike ili čekanja u državnim institucijama. Razumiju da je čekanje dio svakodnevnog života i da žaljenje neće učiniti da red brže prođe.
Iako im takve situacije mogu biti frustrirajuće, ne troše previše energije na nerviranje. Znaju da je život u zajednici ponekad jednostavno takav i da se svi, uključujući i osobu koja radi na šalteru, trude da obave svoj posao.
SAOBRAĆAJNE GUŽVE
Slično kao čekanje u redu, saobraćajne gužve mogu da izazovu veliko nezadovoljstvo. Ipak, inteligentniji ljudi pokušavaju da prihvate da je zastoj neizbježan dio savremenog života i da nema mnogo koristi od nerviranja zbog nečega što ne mogu da promijene.
Umjesto da se ljute, vrijeme provedeno u automobilu koriste za sebe. Razmišljaju o danu, puštaju mašti na volju, slušaju podkaste ili muziku koju vole. Tako neprijatnost pretvaraju u priliku za odmor, učenje ili kratko uživanje.
Naravno, putovanje ne zavisi uvijek samo od nas. Radovi na putu, saobraćajne nezgode ili nepredviđene situacije mogu da produže vožnju, ali ljudi koji umiju da prihvate takve okolnosti ne dozvoljavaju da im one potpuno pokvare raspoloženje.
NEGATIVNE POVRATNE INFORMACIJE
Inteligentni ljudi kritiku ne doživljavaju nužno kao napad, već kao priliku da nešto nauče i napreduju.
Profesorka psihologije Kerol Dvek govorila je o tome kako različiti načini razmišljanja o sopstvenoj inteligenciji mogu da utiču na spremnost za učenje. Osobe sa fiksnim načinom razmišljanja vjeruju da su njihove sposobnosti nepromjenljive: ili su pametne ili nijesu. Zbog toga im je često važnije da ostave utisak inteligentne osobe nego da zaista nešto nauče. Izbjegavaju teške zadatke jer smatraju da bi trud mogao da otkrije da nijesu dovoljno sposobne.
Sa druge strane, osobe koje imaju razvojni način razmišljanja vjeruju da se sposobnosti i znanje mogu razvijati tokom života. Spremne su da uče nove stvari, eksperimentišu i griješe, jer razumiju da su i greške dio procesa učenja.
Zato konstruktivnu kritiku ne doživljavaju kao razlog za odbranu, već kao priliku da razmisle o tome šta mogu da poboljšaju.
SVAKODNEVNE OBAVEZE I KUĆNI POSLOVI
Ljudi sa visokim IQ-om ne troše mnogo energije na žaljenje zbog rutinskih obaveza i kućnih poslova. Naravno, vjerovatno bi radije radili nešto drugo nego ribali lavabo ili slagali veš, ali razumiju da su takvi zadaci neizbježan dio svakodnevnog života. Takođe, svjesni su da uredan i organizovan prostor može pozitivno da utiče na koncentraciju i produktivnost. Istraživanja su pokazala da nered u okruženju može da oteža fokusiranje na zadatak i obradu informacija.
Zbog toga redovno obavljaju kućne poslove, ne zato što u njima posebno uživaju, već zato što znaju da im uredniji prostor olakšava svakodnevno funkcionisanje.
TUĐE MIŠLJENJE
Inteligentni ljudi ne opterećuju se previše mišljenjem drugih o sebi. Razumiju da ne mogu svima da se dopadnu i da se neće svi slagati sa njihovim stavovima. Zbog toga ne zasnivaju sopstvenu vrijednost isključivo na tuđem odobravanju.
Licencirana klinička psihološkinja dr Prija Alpern ukazuje na problem stalne potrebe za spoljašnjom potvrdom. Kako objašnjava, živimo u društvu u kojem smo previše zaokupljeni time šta drugi misle o nama. Strah od osude i želja da izbjegnemo neprijatnost mogu čak da oblikuju naše ponašanje, jer svi želimo da budemo prihvaćeni.
Problem nastaje kada počnemo da se odričemo određenih stvari ili donosimo odluke isključivo na osnovu pretpostavke o tome kako će drugi reagovati. Pritom, nikada ne možemo sa sigurnošću da znamo šta neko drugi misli, a njihovo mišljenje često nema nikakve veze sa nama.
NEOČEKIVANI IZAZOVI
Ljudi koji umiju da sagledaju širu sliku ne žale se neprestano na nepredviđene prepreke. Svjesni su da život ne ide uvijek po planu i da suočavanje sa izazovima može da im pomogne da bolje upoznaju sebe.
Važno je da i u teškim situacijama ostanu povezani sa sopstvenim vrijednostima i postupaju u skladu sa onim u šta vjeruju. To zahtijeva iskreno preispitivanje, spremnost da sebi postavimo neprijatna pitanja i prihvatimo odgovore.
„Mnoge životne situacije su teške, ali nam one istovremeno pružaju važan dar: mogućnost da postanemo autentičniji“, zaključila je psihološkinja dr Voren.
NAVIKE DRUGIH LJUDI KOJE NAS NERVIRAJU
Ljudi koji imaju malo tolerancije za besmislice ne žale se nužno na svaku tuđu naviku. Sve dok nečije ponašanje nikome ne nanosi štetu, često smatraju da nema mnogo razloga da se zbog njega nerviraju.
Svi imamo svoje neobične navike, a inteligentni ljudi razumiju da stalno prigovaranje neće promijeniti nečiju ličnost. Možda ih nervira što partner ostavlja čarape po stanu, ali znaju da je to samo jedna sitnica koja ne određuje čitav njihov odnos.
Preporučeno
Ljude do kojih nam je stalo prihvatamo sa svim njihovim manama i navikama, a ne samo uprkos njima. Upravo takav pristup omogućava nam da se usredsredimo na ono što je zaista važno u odnosima.
