Naučnici još uvijek pokušavaju da otkriju šta razlikuje onu malu grupu koja uspijeva da zadrži novu težinu nakon mršavljenja od onih koji je vrate, a sve je više dokaza koji upućuju na to da bi svakodnevno kretanje moglo biti dio odgovora.
Preliminarna sistemska analiza 14 studija, objavljena u časopisu International Journal of Environmental Research and Public Health, sugeriše da je hodanje oko 8.500 koraka dnevno povezano s uspješnim održavanjem težine nakon dijete. Analizom je ispitano kako se dnevni broj koraka mijenjao tokom faza mršavljenja i održavanja težine u programima za pretilost baziranim na promeni životnog stila.
U svim studijama uključenim u pregled, učesnici su na početku u prosjeku bilježili oko 7.200 koraka dnevno. Tokom faze mršavljenja dnevni broj koraka porastao je na otprilike 8.400 do 8.500, uz prosječan gubitak težine od oko 4 posto. Međutim, početni nivo aktivnosti nije bio pouzdan pokazatelj količine kilograma koju su učesnici izgubili.
Ključno otkriće pojavilo se kasnije. Tokom faze održavanja, učesnici koji su uspješno zadržali postignutu težinu nastavili su da hodaju oko 8.500 koraka dnevno ili više, dok je manji broj koraka bio povezan s ponovnim debljanjem. Važno je napomenuti da su nalazi pregleda preliminarni i posmatrački te ne utvrđuju uzročno-posledičnu vezu.
Razlika između gubitka kilograma i njihovog održavanja odražava ono što kliničari često viđaju, kaže Yen-Yi Juo, hirurg i lekar specijalizovan za pretilost. “Održavanje težine zahteva savladavanje prirodne sklonosti tela da sačuva ravnotežu, u ovom slučaju tjelesnu masu, dok je sam gubitak kilograma često jednostavnija, kratkoročna intervencija”, rekao je Juo za Newsweek.
Uporedio je održavanje težine s balansiranjem na jednoj nozi. “Većina ljudi može nakratko da podigne jednu nogu i balansira sekundu-dvije, ali znatno je teže zadržati taj položaj duže vrijeme. Slično je i s održavanjem težine: ono uključuje stalno fiziološko prilagođavanje i regulaciju”, objasnio je.
Prema Juou, telo se aktivno opire dugoročnom gubitku težine kroz hormonalne i metaboličke promjene. Nivoi hormona gladi rastu, metabolizam može da se uspori, a potrošnja energije se smanji – sve to gura telo nazad prema ranijoj težini.
Nalazi pregleda upućuju na to da fizička aktivnost može pomoći u suzbijanju nekih od ovih dejstava. “Redovno vježbanje može pomoći u očuvanju mišićne mase i održavanju bazalnog metabolizma, a oboje može doprinijeti dugoročnoj stabilnosti težine”, rekao je Juo.
Ipak, upozorio je da veći broj koraka možda nije jedini pokretač uspjeha. Ostaje nejasno da li više hodanja uzrokuje direktno bolje održavanje težine ili jednostavno odražava šire pridržavanje zdravih navika, uključujući ishranu, spavanje i praćenje napretka.
Preporučeno
“Jedno od velikih ograničenja u istraživanju pretilosti jeste to što su se kliničari donedavno uveliko oslanjali na indeks tjelesne mase umjesto na rutinsko praćenje sastava tijela. Zbog toga još uvijek ne razumijemo u potpunosti koliki je stvarni doprinos očuvanja mišića, metaboličkog prilagođavanja i pridržavanja zdravih navika u dugoročnom održavanju težine”, zaključio je.
Video