Starost, pol i hronični zdravstveni problemi mogu da povećaju rizik od ozbiljnog obolijevanja od Kovida-19.
Šta ako imam samo blage simptome?
Većina ljudi koji se zaraze Kovidom-19 vjerovatno će razviti glavne simptome – kašalj ili temperaturu. Ali mogli bi da osjećaju i bol u tijelu, iscrpljenost, upalu grla i glavobolju.
Kašalj je ispočetka suv, ali neki ljudi vremenom počnu da iskašljavaju sluz sa mrtvim ćelijama pluća koje je ubio virus.

Ovi simptomi lijče se ležanjem, uz mnogo tečnosti i ljekovima protiv bolova kao što je paracetamol.
Ljudi sa blagim simptomima trebalo bi dobro i brzo da se oporave.
Temperatura bi trebalo da spadne za manje od nedjelju dana, mada kašalj može duže da potraje. Analiza koju je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) izvršila na kineskim podacima kaže da je u prosjeku za oporavak potrebno oko dvije nedjelje.
Šta ako imam ozbiljnije simptome?
Bolest za neke može da postane mnogo ozbiljnija. To se obično desi oko sedmog do 10 dana otkako je osoba zaražena.
Transformacija umije da bude nagla. Disanje postane otežano i dolazi do upale pluća. To je zato što iako imuni sistem tijela pokušava da pruži otpor – on zapravo pretjera u reakciji i tijelo pretrpi kolateralnu štetu.
Neki će morati u bolnicu na terapiju kiseonikom.
„Može da prođe dosta vremena prije nego što se čovjek oporavi od otežanog disanja… tijelo pokušava da preboli ožiljke i upalu”, kaže ljekarka opšte prakse Sara Džarvis.
Ona kaže da bi oporavak u tom slučaju mogao da potraje od dvije do osam nedelja, a umor i duže od toga.
Šta ako mi je potrebna intenzivna njega?
SZO procjenjuje da će svakoj dvadesetoj osobi biti potrebno liječenje na intenzivnoj njezi, što bi moglo da podrazumijeva anesteziju i stavljanje na respirator.
Potrebno je vrijeme da biste se oporavili od boravka na intenzivnoj njezi, bez obzira na to o kojoj bolesti se radi. Prije nego što se puštaju kući, pacijenti se prebacuju na obično odjeljenje.
Doktorka Alison Pitard, dekanka Fakulteta medicine za intenzivnu njegu, kaže da može da prođe od 12 do 18 mjeseci prije nego što se čovjek vrati u normalu nakon što je proveo bilo koji vremenski period na intenzivnoj njezi.

Dug boravak u bolničkom krevetu dovodi do gubitka mišićne mase. Pacijenti su slabi i trebaće im vremena da im se ponovo izgrade mišići. Nekim ljudima će biti potrebna fizikalna terapija da bi ponovo prohodali.
Zbog onoga kroz šta prođe tijelo na intenzivnoj njezi, postoji mogućnost i delirijuma i psiholoških poremećaja.
„Čini se da kod ove bolesti postoji dodati elemenat – viralna iscrpljenost je definitivno ogroman faktor”, kaže Pol Tvous, fizioterapeut intenzivne njege iz Univerzitetskog zdravstvenog odbora za Kardif i Vejl.
Preporučeno
Postoje izvještaji iz Kine i Italije o slabosti u čitavom tijelu, kratkom dahu poslije bilo kakvog napora, upornom kašlju i neuravnoteženom disanju. Plus potrebi za mnogo sna.