Prababa kraljice Elizabete II, Kraljica Viktorija  bilaje revolucionarna po mnigim stvarima.  Vladala je od 1837. do 1901. godine, a to je bilo razdoblje industrijskog, kulturnog, političkog, naučnog i vojnog napretka u Ujedinjenom Kraljevstvu, koje je u to vrijeme imalo ogromnu ekspanziju

Viktorija je imala titulu “kraljica Ujedinjenog kraljevstva Velike Britanije i Irske”, a 1876. godine dodala je i “carica Indije”. Viktorija je prababa današnje britanske kraljice Elizabete II, a donosimo neke zanimljive činjenice o njoj.

Viktorija nije bilo njeno ime

Rodila se 24. maja 1819. godine kao Aleksandrina Viktorija u palati Kensington. Prvo ime nikad joj se nije sviđalo i uvijek je voljela da je zovu Viktorija, pa je to s vremenom postalo uvreženo.

Imala je nesrećno djetinjstvo

Njen otac princ Edvard preminuo je kada je imala osam mjeseci, a njena majka princeza Viktorija postala je bliska sa svojim savjetnikom sirom Džonom Konrojem. On je htio da malena Viktorija bude odgajana jako strogo, s čime se njena majka složila i sve prepustila njemu.

Viktorija se zato nikad nije smjela družiti s drugom djecom i cijelo vrijeme bila je okružena odraslima koji su pazili na nju. Morala je dijeliti sobu sa majkom i nije joj bilo dozvoljeno da hoda niz stepenice bez da je neko drži za ruku.

Takav sistem strašno strogog vaspitanja kasnije se počeo nazivati “kensingtonski sistem”, prema palati u kojoj je odrasla. Viktorija je kasnije rekla kako je Džon Konroj “utelovljenje demona”.

Bila je poliglotkinja

Iako nije išla u školu, imala je najbolje obrazovanje. Od djetinjstva je tečno pričala francuski, italijanski i nemački, a znala je i latinski. Kasnije je počela učiti indijski jezik hindustani. Bila je jako dobra u matematici, muzici i slikanju.

Zbog nje kraljevska porodica živi u Bakingemskoj palati.

Viktorija je prva britanska vladarka koja je počela živjeti u toj londonskoj palati. Preselila se tamo 1837., kada je imala 18 godina i postala mlada kraljica. Tada je Britansko carstvo uključivalo Australiju, Novi Zeland, Kanadu, Južnu Afriku, Indiju kao i ostrva Jamajku i Barbados.

Zaprosila je svog budućeg muža

Nekoliko dana prije svog 17. rođendana Viktorija je upoznala svog nećaka princa Alberta. Odmah joj se svidio i uz blagoslov strica Leopolda, kralja Belgije, zaprosila ga je 15. oktobra 1839. godine.

Ona je tada već bila kraljica pa on nju nije smio da prosi. Bili su u braku 21 godinu, do njegove smrti.

Pokrenula je trendove za vjenčanja koje pratimo i danas

Do tada su vjenčanice uglavnom bile u bojama, ali Viktorija je odlučila da obuče bijelu satensku haljinu ukrašenu čipkom za svoju svadbu.

Smatrala je da će se čipka najljepše vidjeti u toj boji, a htjela je i podstaći proizvodnju u industriji čipke. Na haljini su bili izvezeni cvjetovi narandže, inače simbol plodnosti, a štep je bio dugačak 5,5 metara. Imala je cvjetni vijenac od mirte i narandžinog cvijeta, bijele cipele, dijamantske minđuše i safirni broš.

Takođe je zabranila gostima da nose bijelo, a nakon vjenčanja uništila je uzorak koji je korišćen za njenu haljinu kako ga niko ne bi kopirao. Imala je 12 djeveruša koje je sama izabrala, a one su takođe imale bijele haljine koje je sama kraljica dizajnirala. Nosile su tirkizne broševe u obliku orla.

Pokušali su da je ubiju nekoliko puta

Barem šest puta kraljicu su htjeli da ubiju. Prvi pokušaj bio je 1840. godine, dok je Viktorija bila trudna sa prvim djetetom. Edvard Oksford ispalio je dva pucnja prema njoj dok se vozila u kočiji u Londonu.

Optužen je za veleizdaju, ali je proglašen nevinim jer je bio lud. Dvije godine kasnije Džon Frensis dva puta pokušao ju je ubiti, a Džon Vilijam Bin pokušao je pucati u nju pištoljem koji je napunio duvanom i papirom. Vilijam Hamilton, kojeg su nazvali “ljutitim Ircem”, takođe je pucao u nju kada se vozila kočijom, dok ju je bivši vojnik Robert Pate udario štapom.

Poslednji ozbiljni pokušaj ubistva bio je 1882. godine, kada je škotski pjesnik Roderik Meklin pucao u kraljicu.

Pola života provela je u tugovanju

Njen suprug preminuo je sa samo 42 godine, 1861. Viktoriju je toliko pogodila smrt voljenog supruga da se povukla iz javnosti i počela zanemarivati svoje kraljevske dužnosti.

Tada joj je popularnost počela opadati pa se nakon 10 godina ponovo posvetila poslu. Ipak, do kraja života, a to znači idućih 40 godina, nosila je crninu. Takođe, nikad nije odustala od nekih rituala tugovanja za Albertom.

Spavala je pored njegove slike svake noći, svako jutro odabirala mu je odjeću i pripremala je.

 

Zvali su je “baka Evrope”

Ona i Albert imali su devetoro djece, a kako bi proširili britanski uticaj i izgradili saveze, većina njihovih potomaka vjenčala se sa pripadnicima drugih kraljevskih porodica po Evropi.

Njenih 42 unučadi može se pronaći u kraljevskim lozama u Nemačkoj, Rusiji, Grčkoj, Rumuniji, Švedskoj, Norveškoj i Španiji. Zato su je zvali “baka Europe”.