Istraživanje je pokazalo da bi ljudi stariji od 40 godina trebalo da rade tri dana sedmično jer bi tako davali najbolje od sebe.

Stručnjaci za ekonomiju sa Univerziteta Melburn u Australiji proučavali su radne navike 3.500 tamošnjih žena i 3.000 muškaraca kroz niz kognitivnih testova.

Neki od njih uključivali su čitanje riječi naglas, izgovaranje brojeva unazad, slaganje slova i brojeva u određenom vremenu. Nakon određivanja faktora kvaliteta života, ekonomske dobrobiti, porodične strukture i zaposlenja, istraživači su otkrili da su ljudi koji su radili do 25 sati nedjeljno bili najbolji. Njihove kognitivne sposobnosti rasle bi do tih 25 sati, a nakon toga bi padale zbog umora i stresa.

”Rad može biti mač sa dvije oštrice. Može da stimuliše rad mozga, ali istovremeno dugo radno vrijeme i određene vrste zadataka znaju da rezultuju umorom i stresom. To šteti kognitivnim funkcijama”, objasnio je Kolin Mekenzi, profesor ekonomije sa Univerziteta Keio koji je učestvovao u istraživanju.

Psiholozi tvrde da radnici mogu biti koncentrisani i produktivni četiri do pet sati dnevno. Nakon toga im se nivo energije srozava i osjećaju se loše tih par sati koje moraju da odrade na poslu. Stručnjak za psihologiju rada K. Anders Erikson kaže da forsiranjem radnika da odrade punu satnicu samo njih usmerava u stvaranje loših navika koje se vremenom prošire i na vrijeme kada su produktivni.

Rajan Karson, predsjednik uprave američke kompanije “Trihaus”, uveo je radnu nedjelju od 32 sata još 2006. Kaže da su od tada njegovi radnici srećniji, a time i produktivniji dok je njegova firma povećala prihode za milione dolara. Druga firma, “Raser Dizajn”, uvela je 2013. rad od samo četiri dana nedjeljno. Vlasnik Nejt Raser kaže da su od tada performanse njegovih zaposlenih mnogo veće, piše “24 sata”.

Prema jednoj studiji sprovedenoj nad medicinskim sestrama koje su radile prekovremeno, otkriveno je da su češće griješile kada su radile više od 40 sati nedjeljno, a dobro je poznato da znaju da rade po 12 sati na dan. U nekim poslovima greške se mogu ispraviti, ali ako medicinsko osoblje napravi grešku kod liječenja pacijenta, to ponekad može biti kobno.

U staračkom domu u Švedskoj odlučili su da naprave eksperiment s radnim vremenom svog medicinskog osoblja da bi vidjeli hoće li posao zbog toga da trpi ili će njihov kvalitet rada i učinak porasti. Umjesto osam sati, rade šest, a tih dva sata razlike unijelo je radikalne promjene u njihovim životima. Na kraće radno vrijeme prebacili su ih u februaru, a plata im je ostala ista.

”Prije sam sve vrijeme bila iscrpljena, došla bih kući i legla na kauč, ali sad imam mnogo više energije za rad i za porodični život”, ispričala je Lis-Lote Peterson (43), jedna od 82 medicinske sestre u “Svartedalen” staračkom domu u Geteborgu.

‘‘Ranije je među zaposlenima bilo dosta bolesti i depresije, a ovaj posao zahtijeva konstantnu budnost i kreativnost. Ne možemo da dopustimo da stariji ljudi u domu žive pod stresom, jer se onda taj stres prenosi na sve nas”, dodala je.

Ovaj eksperiment nadahnuo je i druge poslodavce u Švedskoj da skrate radno vrijeme svojim radnicima, a da im plata ostane ista. U Tojotinom servisnom centru u Geteborgu radno vrijeme su skratili na šest sati prije 15 godina, plata je ostala ista i nikad nijesu zažalili zbog te odluke. Prije su, kažu, klijenti bili nezadovoljni jer su radnici radili pod stresom i često su griješili. Za njih radi 36 mehaničara, a profit im je zbog promjene radnog vremena zaposlenih porastao čak 25 odsto.