Neke priče su poučne, a neke ne možemo da izbacimo iz glave dok ne uspijemo da dođemo do odgovora. Ovo je jedna od takvih.

Nauka kroz priče podsjeća na drevni paradoks čijih se posljedica roboti, a sa njima i kreatori vještačke inteligencije, plaše više nego što se ljudi boje velikih gmizavaca. Ova logička zvijer lagano i naizgled bezazleno izvire iz basnolike priče koja je bila poznata još Starim Grcima.

U toj priči, tiho i neočekivano, krokodil isplivava iz Nila i otima dijete Egipćanki koja se šetala riječnom obalom. Majka potom traži od gmizavca da joj dijete vrati. Na to krokodil, koji osim užasne, životinjske naravi, ima i filozoske pretenzije, odgovara: „Vratiću ti dijete ako i samo ako tačno pogodiš šta ću da uradim“.

Egipćanka sada razmišlja. Ako kaže „Vratićeš mi dijete“, stvar je za nju sasvim nepredvidljiva, ali je sve u skladu sa logikom. Ako joj krokodil vraća djiete, ona je ne samo pogodila nego i ispunila krokodilov uslov, tako da dobija dijete nazad u skladu sa logikom. Ako krokodil neće da joj vrati dijete, stvar je nesrećna, ali logična – promašila je i prema uslovu, krokodil zadržava dijete, a Egipćanka može samo da se nada kako ga nije pojeo, nego ga podučava logici.

Međutim, stvar postaje zanimljiva i logički izazovna ako majka krokodilu kaže „Nećeš mi vratiti dijete“. Ako on neće da joj vrati dijete, ona je ispunila uslov, ali zbog toga krokodil koji joj neće vratiti dijete krši dato obećanje da će ga vratiti ako je uslov ispunjen. Sa druge strane, ako hoće da dijete vrati Egipćanki, krokodil joj tada vraća dijete iako ona nije ispunila uslov pošto je rekla da ga neće vratiti.

Šta Egipćanka treba da uradi?

Mislite, mislite…

Zapravo, ne postoji razrješenje. Krokodilova dilema, ma kako bila primaljiva za promišljanje, može vas uvesti u glavobolju, dok će neku mašinu sasvim obeshrabriti – ne samo da ne postoji recept da sigurno spasete dijete, nego ona pokazuje i da postoje evidentna ograničenja logike. Pokušajte, uostalom, ponovo da razmislite – uz upozorenje da je dilema već hiljadama godina poznata kao nerješiv paradoks.

Krokodilova dilema inače spada u porodicu paradoksa kojoj pripada i Paradoks lažova (lažov kaže Ja lažem) koji ima brojne varijante i koji su bjesomučno izučavali matematičari i logičari, što je dovelo ne samo do zanimljivih interpretacija, nego pomoglo i u promišljanju Gedelove teoreme o nekompletnosti matematičke logike.

Po narativnoj strukturi, Krokodilova dilema je slična i prilično složenom Paradoksu obješenog. U svojim radovima u 19. vijeku dilemu navodi nemački filozof Karl fon Prantl, ali je za istoriju ideja najznačajnija njena vezanost za koncept takozvanog meta-znanja, odnosno znanja o znanju. Nekonzistentnost nekih logičkih situacija koje uključuju meta-znanje uočio je neobični američki filozof i matematičar Ričard Montegju (1930–1971).

Izvor: Nauka kroz priče