Video
Istraživači vide samo vrh ledenog brega, sitne razlike između sojeva virusa koje ukazuju na to da nijedan soj virusa nije smrtonosniji od drugog. Takođe kažu da nema izgleda da će sojevi prouzrokovati više smrtonosti kako se razvijaju.
“Virus mutira tako polako da su sojevi virusa u osnovi vrlo slični jedni drugima”, rekao je Čarls Ču, profesor infektologije na Univerzitetu u Kaliforniji.
Isto smatra i Trevor Bedford, čija stranica NextStrain.org prati genom virusa i njegovu cirkulaciju u realnom vremenu pomoću uzoraka iz svih djelova svijeta
Stručnjaci se sada fokusiraju na sekvenciranje genoma koronavirusa i otkrivanje sojeva koji su se pojavili otkako je virus prošle godine prvi put prešao sa životinje na čoveka u Vuhanu.
Njihovi radovi “pokazuju kako virus migrira i dijeli se na slične, ali i nove podtipove”.
“U doslovnom smislu virus se genetski mijenja”, rekao je Mark Lipsič epidemiolog sa Harvarda.
Kada su u pitanju važne promjene za tok bolesti ili prenosivost, stručnjaci smatraju da su sojevi koji se pojavljuju neznatno izmijenjeni i da nema razlike u smrtnosti.
Bredford je rekao da je ”primijećena stopa mutacije, oko dvije mutacije mjesečno, što je potpuno normalna pojava za virus. Grip obično ima isti broj mutacija, čak i nešto više”
Dešifrovani genomi pružaju informaciju o tome kako se njegovo širenje može zaustaviti i pokazuju da održavanje razmaka među ljudima pomaže.
U potpunosti su saglasni da još mnogo toga treba otkriti, ali mikroskopske promjene su im od pomoći da utvrde patogeni put kroz ljudsku populaciju.
Preporučeno
Profesor Čarls Ču dodaje da se epidemije mogu pratitii da je dobro što se u realnom vremenu može utvrdili koji sojevi ili rodovi kruže svijetom.
