Video
Jasno je da su omiljeni kućni ljubimci, mačke i psi inteligentni, no ipak ovih pet vrsta je ispred njih.
- Vrane
Vrane se smatraju jednim od najpametnijih ptica (uz papige). One takođe mogu naučiti govoriti, kao i brojati, razlikovati između kompleksnih oblika i izvršavati zadatke nakon što im se pokaže kako. Naučnici su dokazali da vrane prepoznaju ljude i dok nose maske, a ne pamte samo pojedince nego i grupe. Inteligencijom se posebno ističu vrane iz Nove Kaledonije. One znaju iskoristiti materijale kako bi se domogle hrane – pritom savijaju žice, spajaju štapove ili njima tjeraju termite iz stabala, a riješiće i probleme kako bi se domogli hrane. Alatom se koriste i kako bi lakše savile gnijezdo pa tako od otpadaka umiju napraviti “nožić” kojim režu travu i tanke grančice. Kreativno razmišljanje znak je inteligencije, a ove životinje mogu i puno više od toga. One iskazuju kompleksno društveno ponašanje i izvršavaju veoma složene zadatke kao što je krađa – i to pritom koristeći druge vrane kao izvidnike i lažne mamce.
- Štakori
Koliko se god oni nekima ne dopadali, štakori su veoma inteligentne životinje. Laboratorijski štakori znaju naći izlaz i iz veoma kompleksnih lavirinata, a posjeduju i mentalnu sposobnost nazvanu metakognicija koju, koliko je trenutno poznato, imaju jedino ljudi i primati. Oni takođe mogu koristiti svoja izoštrena čula mirisa i sluha u pronalaženju mina i bombi, a iz krvnih uzoraka mogu prepoznati one koji sadrže bakteriju tuberkuloze. Štakori pokazuju uzbuđenje, gubitak, stres, čak i žaljenje.
- Delfini
Delfini su veoma društvene životinje. Oni mogu pronaći i raspoznati svoje “rođake” koji su udaljeni kilometrima, a imaju i vlastiti kompleksni jezik kojim komuniciraju. Što se tiče komunikacije s ljudima – oni lako mogu naučiti signale rukama, rješavati razne testove koje naučnici osmisle za njih, shvataju koncept brojeva, a mogu razumjeti i reagovati na pitanja o objektima i izvan njihove trenutne blizine. Oni mogu pratiti informacije koje primaju i akustično i vizuelno, što im omogućava da prepoznaju scene na televiziji (nešto što majmuni moraju naučiti). Delfini su svjesni i samih sebe i svojih tijela – pa tako znaju koristiti ogledalo ili reflektirajuće staklo kako bi prepoznali i istražili oznake nacrtane nasumično na njihovo tijelo (kao i slonovi).
- Slonovi
Mozak prosječnog slona teži oko 5 kilograma ili više. Drugi veliki sisavci kao nosorog ili nilski konj nemaju toliko velik mozak, a upravo je taj mozak zaslužan što slonovi znaju koristiti različite objekte i stvari. Oni to čine pomoću svog intelekta i intuicije. Oni znaju čistiti svoju hranu i koristiti različita oruđa u pribavljaju ili čišćenju hrane. Slonovi imaju jednu od najkompleksnijih društvenih struktura među svim životinjama. Jedna od indikacija njihove inteligencije je i altruizam, ili žrtvovanje jedne životinje za dobrobit krda. Slonovi su poznati po svom altruizmu u obrani mladunčadi u krdu. Slonovi znaju i sami sebe liječiti – žvačući određene biljke. Oni, takođe, imaju i posebne rituale kada jedan od slonova premine, po čemu su, uz ljude, jedinstveni na ovoj planeti. Slonovi su i veoma razigrani, što im pomaže razviti spretnost i prostorno rasuđivanje.
- Primati – šimpanze i orangutani
Impresivna inteligencija majmuna već dugo fascinira ljude. Oni mogu sami napraviti razno oruđe, grupno loviti i mogu rješavati kompleksne probleme. Oni mogu naučiti znakovni govor, njime smisleno komunicirati međusobno i s ljudima, i zapamtiti nečije ime čak i ako tu osobu nisu vidjeli godinama.
Preporučeno
Orangutani se smatraju među najpametnijim primatima (neki ih smatraju pametnijima čak i od šimpanzi). Oni mogu naučiti koristiti daske, čekić kako bi sagradili strukture, a znaju čak koristiti i lijevak i cijevi kako bi usmjerili vodu gdje žele. Mnogi će reći da bi se i druge majmune moglo tome naučiti, no ono zbog čega su orangutani posebni je njihova sposobnost da razumiju zbog čega se to radi i kako im to može biti od pomoći u divljini. Na primjer, jednog orangutana su naučili kako da sam napravi jednostavnu zaštitnu strukturu koristeći samo stvari koje su mu dostupne u divljini. Kad su ga pustili u divljinu, orangutan je, kada mu je to bilo potrebno, sam napravio svoju “kućicu” kako bi se sklonio od kiše.
