Video
Istraživači su testirali 16 azijskih slonova u Nacionalnom institutu za slonove na Tajlandu. Pred slonovima je postavljena kutija u kojoj se nalazilo voće. Iako su životinje mogle vidjeti i namirisati hranu kroz otvore na kutiji, naučile su da se odupru impulsu da razbiju kutiju.
Umjesto toga, slonovi su koristili otvor sa gornje strane kutije kako bi došli do hrane, prenosi Eurekalert.org.
Istraživači su zatim okrenuli kutiju i promijenili položaj otvora. U početku su slonovi pružali surlu prema mjestu na kojem se otvor ranije nalazio. Međutim, uspjeli su da potisnu taj impuls i prilagode svoje ponašanje, pa su brzo naučili da koriste otvor na novoj poziciji.
Zanimljivo je da su istraživači utvrdili da je starijim slonovima trebalo više vremena da se prilagode promjeni. Ovaj rezultat mogao bi da ukaže na promjene kognitivne fleksibilnosti povezane sa starenjem, iako naučnici upozoravaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo da li je starosna razlika zaista povezana sa slabljenjem kognitivnih kapaciteta.
Studija se nadovezuje na sve veći broj dokaza da slonovi imaju razvijene kognitivne sposobnosti. Sposobnost potiskivanja automatskog ili ranije naučenog odgovora u korist prikladnije reakcije stručno se zove inhibitorska kontrola. Ona je posebno važna kada se životinje moraju snalaziti i donositi odluke u promjenjivom ili nepredvidivom okruženju.
Studiju potpisuju Džošua Plotnik, profesor psihologije na Hanter koledžu i naučnica koja sprovodi postdoktorska istraživanja, Sidni Houp. Istraživanje je objavljeno u časopisu PLOS ONE. Rezultati bi dugoročno mogli doprinijeti strategijama zaštite prirode koje bi dovele do smanjenja sukoba između slonova i ljudi, posebno u oblastima Azije u kojima slonovi i ljudske zajednice sve češće dijele ista staništa.
„Otkrili smo da su slonovi, kada su se našli u situaciji u kojoj su morali potisnuti impulsivno ponašanje, bilo da je riječ o impulsu da direktno posegnu prema hrani koja se nalazi iza prepreke ili o impulsu da nastave koristiti tehniku koja je ranije bila uspješna, uglavnom bili sposobni da potisnu taj impuls”, rekla je Houp. „Ta sposobnost može biti važna za društvene interakcije slonova, ali i za druge aspekte kognitivnih sposobnosti, poput rješavanja problema”.
Od proučavanja životinjske inteligencije do zaštite prirode
Gotovo dvije decenije Plotnik proučava inteligenciju, ličnost i društveno ponašanje slonova na Tajlandu. Ova eksperimentalna istraživanja usmjerena su prije svega na njihovu zaštitu. Plotnikov rad ne istražuje samo slonove, već i kako njihove kognitivne sposobnosti i individualne razlike u ponašanju mogu uticati na njihove odnose s ljudima.
Dosadašnja istraživanja Plotnika i njegovih saradnika pokazala su da slonovi mogu prepoznati sebe u ogledalu, utješiti uznemirene pripadnike svoje grupe, koordinisati postupke sa drugim slonovima i rješavati nove probleme.
Tim je takođe utvrdio da su slonovi koji žive u blizini ljudskih zajednica skloniji preuzimanju rizika i istraživanju nepoznatih situacija. Takvo ponašanje moglo bi pomoći da se objasni zašto neki slonovi stalno ulaze na poljoprivredna područja i sukobljavaju se sa ljudima.
„Što više razumijemo kako slonovi razmišljaju, kako donose odluke o riziku i kako se prilagođavaju promjenama u životnoj sredini koje izazivaju ljudi, to ćemo bolje moći predvidjeti njihove reakcije i bolje osmisliti strategije za zajednički život ljudi i slonova”, istakao je Plotnik.
