“Kada doživite “napade” gladi jedan do 1.5 sat nakon dobrog obroka, to bi mogla biti žudnja. Svi jedemo kada smo gladni, ali često znamo i u neko neplanirano doba pojesti desert ili obrok samo kako bismo nešto gricnuli. Ako često imate potrebu jesti relativno brzo nakon konkretnog obroka, vjerovatno niste gladni već samo žudite za hranom”, objasnila je ona, prenosi Health Shots.
Kada žudimo za hranom, najčešće želimo jesti određene namirniceMeđutim, situacija je u potpunosti drugačija s “pravim” osjećajem gladi. Najčešći simptom gladi, ističe nutricionistica, je kruljenje u želucu, a predstavlja jasnu potrebu tijela da zadovolji nutritivne potrebe. S druge strane, žudnja najčešće predstavlja želju za određenom hranom.
“Ako je netko jako gladan, a ne jede nekoliko sati, vjerovatno će početi osjećati mučninu. Opšta slabost može se odraziti u slabim pokretima mišića, razdražljivosti, ljutnji ili tjeskobi. Kada smo gladni, može nam pasti razina šećera te doći do gubitka daha, praćenog znojenjem, pospanošću i vrtoglavicom”, ističe nutricionistica.
Potrebno je nekoliko sati da se razvije glad, ali žudnja se može pojaviti iznenada. Ona se definiše kao intenzivna želja za određenom hranom, ukusom ili teksturom, a često imamo potrebu jesti namirnice koje se smatraju nezdravima, prenosi Health Shots.
“Osoba će obično težiti hrani s visokim udjelom šećera ili soli, a ne zdravim alternativama. Ako se tijekom takvog nagona poslužuje “običan domaći” obrok, pojedinac ga možda neće htjeti pojesti. Međutim, ponude li se čips, čokolada ili kolači, odgovor je često potpuno drugačiji”, objašnjava.
Preporučeno
Nutricionistica zaključuje da na žudnju za hranom mogu uticati i “psihološki čimbenici poput emocija, uspomena ili sličnog. Ali morate znati kako se nositi sa žudnjom da biste izbjegli impulzivno prejedanje i pazili na zdravlje, naročito ako pokušavate smršati.”
Video