Misija NASA-e Apollo 17 koja je na Mjesec dovela 12 ljudi 1972. godine, do danas ostaje možda i njihov najveći uspjeh. Astronauti su prikupili kamenje, fotografisali sve što su mogli, sproveli niz eksperimenata, postavili zastave i vratili se kući. Uprkos toj velikoj misiji koja je trajala nekoliko nedjelja, Apollo program nije omogućio da ljudi na Mjesecu ostanu dugoročno.

I danas, 45 godina poslije te poslednje misije postoji niz razloga zbog kojih bi ljudi trebalo da se vrate na Zemljin veliki i prašnjavi satelit.

Istraživači i poslovni ljudi smatraju da bi baza na Mjesecu mogla postati nešto poput benzinske pumpe za duga svemirska putovanja, dovesti do izgradnje svemirskih teleskopa, olakšati mogućnost života na Marsu i riješiti vjekovne naučne misterije oko nastanka Zemlje i Mjeseca. Tu je i turistički potencijal o kojem toliko čujemo i čitamo poslednjih godina, posebno uz razvoj niza tehnoloških kompanija.

“Trajna istraživačka stanica na Mjesecu je sljedeći logičan korak. To je samo na udaljenosti od tri dana. Moramo izmisliti još niz stvari i testirati ih prije nego što odemo u svemirske dubine”, rekao je bivši astronaut Kris Hadfild.

Ipak, niz astronauta i stručnjaka složiće se i reći kako su prepreke zbog kojih nije bilo misija na Mjesec zapravo trivijalne i banalne. Posebno velika prepreka svim misijama koje uključuju ljude je trošak. Po zakonu koji je američki predsjednik Donald Tramp potpisao prošle godine NASA-in godišnji budžet iznosi 19,5 milijardi dolara, a već sljedeće godine mogao bi se povećati na 19,9 milijardi.

Iako je riječ o velikoj svoti, u poređenju sa tim koliko se izdvaja za na primjer američku vojsku (600 milijardi dolara godišnje), čini se beznačajnom. Posebno je u svemu tome projekat modernizacije i proširenja nuklearnog arsenala koji bi u sljedećih 30 godina mogao da košta oko 1,7 biliona dolara. Dakle, u poređenju s nekim prethodnim danima, NASA budžet relativno je mali.

Trampov budžet podloga je za misije povratka na Mjesec i misiju na Mars, ali čini se da bi tu moglo biti problema i pomjeranja s obzirom na ipak nedovoljna sredstva. Još 2005. godine NASA je procijenila kako će povratak na Mjesec koštati oko 133 milijarde.

Cilj Trampove administracije je da astronaute dovede na Mjesec oko 2023. godine, u godini koja bi mogla biti pred kraj njegovog drugog predsjedničkog mandata, naravno ako ga dobije.

Iz perspektive astronauta najvažnija je misija, a dizajn, testiranje i ostalo moglo bi potrajati više od dva predsjednička mandata.

Ipak, finansijski trošak nije jedini razlog zašto je povratak za sada još nemoguća misija. Mjesec je takođe i 4,5 milijardi stara smrtonosna zamka za ljude, koja se ne smije uzimati olako. Površina je prekrivena kraterima i stijenama koje su prijetnja sigurnom slijetanju. Prije prvog slijetanja 1969. godine američka vlada potrošila je milijarde dolara u razvoj, lansiranje i dopremanje satelita koji su mogli snimiti površinu koja bi pomogla u izboru potencijalnih mesta slijetanja.

Izvor: express.hr